empo kojim posljednjih mjeseci teče vakcinacija protiv koronavirusa, iako predstavnici zdravstvenih vlasti često izjavljuju da su zadovoljni, Crnu Goru će do minimuma od 75 odsto imunizovanog stanovništva, potrebnog za takozvani imunitet krda, dovesti tek u drugoj polovini decembra 2022. godine.

Dok u Crnoj Gori broj zaraženih koronavirusom eksponencijalno raste, pa nam je bilo potrebno svega oko 25 dana da sa šezdesetak slučajeva dnevno dođemo do blizu 450, koliko je zabilježeno juče, procenti vakcinisanih sugrađana rastu zabrinjavajuće sporo.

Tako je, na primjer, za skok od pet procenata imunizovanog ukupnog stanovništva bilo potrebno oko 50 dana, što će reći da imamo dnevni prosjek revakcinisanog stanovništva od deset procentnih poena. Ovim tempom Crna Gora, koja ima nekih 26,5 odsto imunizovanog stanovništva, minimum zahtjeva od 75 odsto za čuveni imunitet krda dostići će tek krajem decembra 2022. godine.

Kada se pogledaju uporedni statistički podaci zemalja u Evropi, Island je država koja prednjači ispred svih i koja je dostigla famoznih 75 odsto potpuno vakcinisanog stanovništva i još nekih šest čeka revakcinu.

Psiholog i ekspert za komunikacije Radoje Cerović sarkastično je komentarisao činjenicu da je mali Island prvi na evropskoj ljestvici imunizacije protiv korona virusa.

“Ja ne znam jesu li oni glupi ili naivni? Svi su se vakcinisali. Nikome nije palo na pamet da je Zemlja ravna, da su ih čipovali, da je to sve prevara, da korona ne postoji, da će ostati sterilni, da je to sve interes velikih sila, da je to sve da se napune džepovi farmaceutskih industrija, da će od sad cijeli escajg moći da odlažu na nadlakticu…”, kaže Cerović.

Ne znam, nastavlja on, može li neko da im nekako kaže da su naivni i glupi i da se njima samo čini da su srećni, bogati i slobodni, te da im ta glupa vjerovanja u nauku ništa dobro neće donijeti.

“Da ipak stanemo sa šalom i ironijom. Tema je preozbiljna, dramatična… I kroz nju vidimo jedan od najinteresantnijih psiholoških procesa koje poznajemo. Radi se o svojevrsnim mentalnim prečicama, o procesima koji ljudskim bićima omogućavaju da donose brze odluke. Instinktivni, emocionalni i neprecizni načini rezonovanja koje nazivamo „heuristikama“ i koji su tipični za stresne situacije”, rekao je Cerović.

On objašnjava da je što je situacija opasnija i neizvjesnija, to se mi instinktivno više obraćamo rezonima na bazi „heuristika“.

“Zatvaramo se za kompleksne argumente, procjene na bazi podataka i statistika. Ne vjerujemo ili ne percipiramo one koji govore stručnim jezikom. Naš instinkt je: donesi brzu i ekstremnu odluku. Stresne situacije za koje smo kao živa bića prilagođeni su upravo takve. Juri vas međed? Nema tu prevelikog rezonovanja, nego bježite, pa i po cijenu survavanja niz lovćenske strane…”, objašnjava Cerović.

Prema njegovim riječima, naši sistemi upravljanja stresnim situacijama su idealni za ono što su za nas „izvorne“ stresne situacije poput međeda, međutim, sve što zahtijeva sofisticirane rezone i poređenja podataka, sve poruke koje nijesu 100 odsto crne ili bijele bivaju odbijene.

“Ima li nekoga kome je vakcina loše pala? Ima? Ima li mrtvih? Ima. I eto vam heuristike. To je kao ona ajkula koja je blizu Bečića pojela Stevu (i svake godine ga ponovo jede, makar ako je suditi po srbijanskim tabloidima). Taj jedan Steva (koji je istorijska ličnost) služi da se hiljade ljudi preusmjere ka turističkim destinacijama koje daju bolje marže turoperaterima”, rekao je Cerović.

Dakle, nastavlja on, obavezno je da se oni za koje imamo informaciju da mogu biti u nekoj od kategorija povišenog rizika od, na primjer, koagulopatije vrlo pažljivo vakcinišu.

“I o tome znamo iz stotina naučnih članaka iz svih djelova svijeta, desetine hiljada naučnika koji zajednički pokušavaju da ukažu na eventualne rizike. Svi, uz evaluaciju rizika i neželjenih dejstava, tvrde da je vakcina daleko najbolja opcija koju imamo i da logika „dako se ne zarazim“ odavno nema pokrića. Prvi koji bi nekim podatkom doveo to u pitanje imao bi svjetsku famu. Ali najbolji mozgovi koje čovječanstvo ima misle da je vakcina stvarno najbolja opcija. Ali tu je heuristika… Vidio sam na internetu da je neko umro od vakcine. I to je dovoljno. Izloženost tom podatku potire sve ostale podatke”, objašnjava on.

I još jedna heuristika, prema njegovim riječima, kaže da u nedoumici biramo nečinjenje, umjesto da djelamo – freezing (zamrzavanje) je opcija pred nama nejasnim i komplikovanim situacijama.

“Više volimo da fatalistički žmurimo pred opasnošću, nego da preuzmemo odgovornost pa da učinimo nešto za što nijesmo 100 odsto sigurni. Da smo 100 odsto sigurni, pod stresom, učinili bismo to. Ali pošto nijesmo, bolje da ništa ne činimo i da čekamo da li će taj voz koji ide prema nama možda ipak nekim čudom stati prije nego udari baš u mene, nego da sad odlučim da skočim sa šina, ali uz mogućnost da mi u se tom skakanju nešto loše dogodi”, navodi on.

Cerović kaže i da postoji proces koji kaže da, što ste niže na socijalnoj ljestvici, to više treba da imate nepovjerenja prema onima koji su iznad vas.

“Ne vjerujte onima koji imaju bolju platu od vas. Ne vjerujte onima koji imaju društveni ugled ili rang. Oni su vam neprijatelji. Komšinica s kojom dijelite muke oko cijene povrća u piljari iza ugla, svakako vam je bliskija od onih u bijelim mantilima koji se mlate po laboratorijama u Kembridžu, ili koji melju tone statističkih podataka u Beču. Ne treba to nama. Mi smo vidjeli da je komšinica objavila na Instagramu… I niko ne tvrdi da komšinica laže. Niti da nekome nešto i nekada nije itekako bilo od te vakcine… A od kovida? Svi nasmijani? Što nas ne ubije to nas ojača, ili šta?”, pita se on.

Heuristike se, prema njegovim riječima, ne prevazilaze lako. Kaže da je potrebno umiriti emocije, izvesti sebe iz osjećaja urgentnosti i stresa, pa tek onda dozvoliti sebi da stvarno razmislimo i uporedimo podatke.

“Let avionom izgleda strašno, podvrgavamo sebe nekom riziku da se nađemo u limenoj kutiji na pet kilometara visine. I od letova je neko itekako poginuo. Ali kako objasniti da je vožnja preko Dromire više stotina puta opasnija. A jeste… Ajkula je možda i pojela Stevu. Ali je fen za kosu neuporedivo opasniji, a niko ga se ne plaši”, zaključuje Cerović.

Iako je više nego očigledno da je tempo vakcinacije u Crnoj Gori spor, predsjednici države i Vlade, međutim, još nijesu sopstvenim primjerom doprinijeli da se on ubrza, pa makar da mogu da kažu da su pokušali, iako i ne daju taj efekat.

Umjesto toga, davali su izjave o nivoima antitijela usljed preležane korone što je ugledna crnogorska naučnica sa pariskog Paster instituta Marija Backović diskreditovala na Twitteru, obraćajući se premijeru Zdravku Krivokapiću.

“Pozivam građane Crne Gore da se vakcinišu i da ignorišu poruke javnih ličnosti koji ne znaju o čemu govore. Nivo antitijela ne može biti ,,nedopustiv“. Pozivam sve da slušaju stručnjake zadužene za javno zdravlje, a poštovanog premijera kao i novinare da se suzdrže od ovakvih objava koje mogu samo da zbune javnost i koje nemaju smisla”, navela je tada Backović.