Dizelu ostala ista cijena zbog Irana

    5 godina pre 624 pregleda Izvor: Vijesti

Benzin je u Crnoj Gori jeftiniji od ponoći, a cijena dizela ostaje nepromijenjena naredne dvije sedmice. Litar eurosupera 95 i 98 košta 1,31 i 1,35 eura, a dizel i dalje 1,26 eura. Lož-ulje za veleprodaju od ponoći je jeftinije tri centa i košta 1,2 eura.

Prethodne promjene cijena goriva bile su 1. oktobra, kada su benzin i eurodizel poskupili pet centi.

„Uprkos predviđanjima da će i cijena eurodizela biti niža do toga nije došlo, a razlog leži u naglom skoku cijene na berzi posljednjeg radnog dana prethodne sedmice prouzrokovanog vojno-političkim nestabilnostima na Bliskom istoku, kada je pogođen iranski tanker”, kazao je izvršni direktor naftne kompanije Hifa OIL Crna Gora Nemanja Mrdak, odgovarajući na pitanje zbog čega nije došlo do pada cijene dizela.

On je podsjetio da se shodno Uredbi cijene naftnih derivata formiraju na osnovu dvosedmičnog prosjeka kotacija Platt’s European Marketscan za CIF Mediteranski paritet Genova/Lavera, i odnosa valutnog para EUR/dolar.dizel.

“Što se tiče cijena goriva u zemljama okruženja, formiranje cijena je liberalizovano i izuzeto iz uredbi o formiranju cijena. To samo po sebi znači da zbog naglih skokova i padova berzanskih cijena prodavci mogu, za razliku od nas, blagovremeno reagovati i cijene prilagoditi aktuelnom trenutku. Tako su najniže cijene goriva u Sjevernoj Makedoniji, zatim slijedi BiH gdje se cijene dizela i benzina od 95 oktana u prosjeku kreću oko 1,15, odnosno 1,20 eura po litru”, dodao je Mrdak.

U Albaniji cijena dizela je oko 1,38 eura, benzin košta 1,4 eura po litru, dok je cijena dizela u Srbiji na sličnom nivou kao u Albaniji, a cijena benzina približna onoj u Crnoj Gori.

Na pitanja kako ocjenjuje trenutne prilike na tržištu i kakva su očekivanja, Mrdak kaže je prognozu cijena u narednom periodu nezahvalno davati jer predstavljaju refleksiju globalnih prilika i uticaja najvećih ekonomija.

“Ono što se može razmatrati u domaćim okvirima jeste mogućnost smanjenja praga od plus/minus 5% ili potpunog brisanje iz Uredbe kao i eventualno smanjenje iznosa akciza na naftne derivate, koje su prije nekoliko godina znatno uvećane. Smatram da u komunikaciji državni institucija, privrednika i ostalih zainteresovanih treba tražiti optimalno rješenje”, naveo je Mrdak.