Nikola Tesla je sa devetnaest godina zauvijek otišao iz rodne Like na studije elektrotehnike u Grac. Kada se devet godina kasnije, bez prtljaga i sa neobjavljenom knjižicom svojih stihova, obreo u njujorškoj luci, bio je opterećen znanjem o budućnosti svijeta.

Politehničku školu u Gracu Nikola Tesla je upisao sa 19 godina. Spava veoma malo i sve vrijeme provodi u učenju. Zabrinuti za njegovo zdravlje, profesori šalju pisma njegovom ocu u kojima ga savjetuju da ispiše sina ukoliko ne želi da se ubije prekomjernim radom. Nažalost, studije napušta jer nema novca za školovanje.

Put ga vodi preko Maribora, Praga do Budimpešte, a potom Pariza i Strazbura, da bi se na kraju u 28. godini obreo u Njujorku.

U šest godina rada sa Edisonom, pokazao je svu svoju spretnost, nadarenost, znanje i marljivost.

Svoje prve patente prijaviće 1877. godine. Mnoga su njegova otkrića pripisivana drugima, ali neke zabune su vremenom ispravljene i svijet je saznao da je čarobni vizionar, Nikola Tesla bio otac radio-tehnike, radara, pra-otac robota, otac bežičnog prenosa energije i bežične telegrafije.

Predimenzioniran u svemu, Tesla je bio u stanju da radi po 21 sat svakog dana, a dešavalo se da bez trenutka predaha probdi u radu ravno 82 sata. Bio je stvaralac novih principa, jedan od vizionara naše civilizacije, čudesan čovjek koji nije želio da ima vremena ni zašta drugo osim za nauku.

Iako nije diplomirao, za života je stekao doktorate na mnogim svjetskim univerzitetima i proglašen za člana nekoliko najslavnijih akademija nauka.

Nasuprot svim velikim autoritetima njegovog vremena insistirao je na korišćenju naizmjenične struje umjesto jednosmjerne. Pronašao je obrtno magnetno polje, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika i elektrotehnika uopšte.

Bez njegovih izuma savremena civilizacija imala bi potpuno drugačiji izgled. Patentirao je oko 700 pronalazaka.

Povodom stogodišnjice njegovog rođenja, 1956. jedinica za mjerenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je nazvana i jedinica jačine magnetnog polja.