Sve vrste goriva od sjutra će najvjerovatnije biti skuplje dva do tri centa po litru, saznaju nezvanično Dnevne novine iz dobro upućenog izvora.

Kako im je saopšteno, obje vrste benzina (eurosuper 95 i eurosuper 98) bi trebalo da poskupe tri centa, a eurodizel dva centa. Na ponovni rast cijena goriva, pojašnjava izvor Dnevnih novina, utiču porast berze i dolara.

Na ovaj način nastavljen je trend rasta cijene goriva u Crnoj Gori, pa bi eurosuper 98 poskupio sa 1,37 eura na 1,40 eura po litru, eurosuper 95 sa 1,33 na 1,36 eura, dok bi eurodizel sa sadašnjih 1,19 “skočio” na 1,21 eura.

Posljednje poskupljenje svih vrsta goriva u Crnoj Gori bilo je 22. juna, kada je zabilježen rast od, takođe, dva do tri centa.

Ministarstvo kapitalnih investicija danas će zvanično saopštiti cijene goriva za naredne dvije sedmice. Podsjećamo, maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt’s Ground) i valutnog odnosa eura i američkog dolara.

Ukoliko do novog poskupljenja zaista i dođe. Crna Gora će se približiti rekordnim vrijednostima iz 2012. i 2018. godine, što će uticati na standard građana i poslovanje privrede.

Da rast cijena goriva predstavlja “težak udar na privredu i standard građana” ocjenjuju i iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), iz koje napominju da Vlada uz ovakav stepen povećanja cijena goriva, ali i najavu daljeg poskupljenja najhitnije treba da preduzme mjere na planu smanjenja akcize na promet goriva.

“Možemo vidjeti da su sve vrste goriva u Crnoj Gori od 21. juna poskupjele dva do tri centa. Stoga, podsjećamo da UPCG godinama unazad ukazuje da je neophodno da država ozbiljno razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da najhitnije preduzme mjere na planu smanjenja akcize na promet goriva”, kažu iz UPCG.

Međutim, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) za Dnevne novine opet podsjećaju da cijene naftnih derivata zavise od dva faktora visine poreza i akciza na naftne derivate čija je politika utvrđivanja u domenu djelatnosti Ministarstva finansijai socijalnog staranja, a koji su fiksni nekoliko godina unazad, te kretanja cijena nafte i njenih derivata na svjetskim berzama. Na takva kretanja, pojašnjavaju iz MKI, Crna Gora ni na koji način ne može da utiče, a one su, kažu, “u konstantnom porastu u proteklih nekoliko mjeseci”.

“MKI prilikom obračuna cijena koristi formulu koja je sastavljena od pomenutih faktora i nema apsolutno nijedan mehanizam da utiče na formiranje cijena. Ono što nam je poznato je da kolege iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (zajedno sa kolegama iz našeg ministarstva) prate dešavanja na tržištu i analiziraju sve mogućnosti u vezi sa akcizama na gorivo”, kazali su iz MKI, uz napomenu da je prilikom određivanja visine akcize za mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, neophodno voditi računa o ukupnim budžetskim prihodima.

No, iako država nema mehanizme da utiče na tržište naftnih derivata, iz UPCG sa druge strane navode da povećanje cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, ima multiplikativni efekat narast ostalih cijena, čiji je procenat najčešće veći od samog stepena povećanja cijene goriva.

“To poskupljenje može se, kao lančani proces, negativno odraziti na sam proces proizvodnje, kao i na rast niza pratećih troškova, što će za rezultat imati i poskupljenje finalnih proizvoda na tržištu. U ovim situacijama, prevashodno direktan udar će biti u sektoru transporta, što će po automatizmu dovesti i do negativnog uticaja na povezane sektore. Imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji izazvanu korona virusom, povećanje cijena goriva predstavlja dodatno opterećenje poslodavaca i preduzetnika u njihovom radu”, kažu iz UPCG.

Ono je, naglasili su, samo još jedno u nizu od mnogobrojnih dažbina i izdataka koji su nametnuti.

“Ni građani ne mogu očekivati da će posljedice povećanja cijene goriva zaobići i njihov džep. Uz ista primanja, navedena kretanja će se odraziti na pad kupovne moći, a time i na ukupan pad životnog standarda stanovništva”, zaključuju iz UPCG.