Kardiolozi u opštim bolnicama u Crnoj Gori su dobili instrukcije iz Kliničkog centra da na hitnu kateterizaciju šalju samo one pacijente koji su ekstremno životno ugroženi, saznaje CdM.

Ljekari su nezadovoljni zbog ovakve odluke, pa nezvanično za CdM kažu da su svi pacijenti sa prijetećim infarktom životno ugroženi. Negoduju jer se ne slažu sa ovakvim načinom rada zbog toga što su primorani da prave selekciju među hitnim pacijentima. Ljekari, prema saznanjima CdM-a, samo žele da liječe, da se pridržavaju kriterijuma koji su prisutni u razvijenim zemljama svijeta, odnosno kriterijuma koji su bili prisutni i u Kliničkom centru do prije godinu dana.

Stepen zdravstvene zaštite u nekoj zemlji najbolje se ogleda servisima koji su dostupni pacijentima u hitnim stanjima kada je potrebno pružiti adekvatnu uslugu u tzv. “zlatnom satu”.

Jedno od hitnih stanja koje ugrožava život ako se ne pruži adekvatno liječenje je srčani infarkt ili akutni infarkt miokarda. Svi nacionalni, evropski i svjetski vodič preporučuju da se pacijentu sa srčanim infarktom treba uraditi koronarografija u prvih 24h od početka infarkta.

Međutim, prema informacijama CdM-a, danas u Crnoj Gori pacijenti su primorani da, nakon početka infarkta, na ovu proceduru čekaju i po 10 dana pa postoji bojazan da je neki i ne dočekaju.

Opšte je poznato da u savremenom svijetu od akutnog infarkta umiru uglavnom neodgovorni pacijenti koji ne vode računa o svojem zdravlju. Paradoksalno zvuči da Crna Gora imamo veoma odgovorne pacijente kojima, međutim, zdravstveni sistem nije u mogućnosti da im izađe u susret kako bi im što prije omogućio koronarografiju i dodatne interventne procedure koje bi spriječile razvoj infarkta miokarda i stanje naprasne srčane smrti.

Prema izjavi dr Nikole Pavlovića, načelnika u Klinici za bolesti srca, na listi čekanja za ovu proceduru nalazi se oko 170 hitnih pacijenata, 550 elektivnih i oko 40 pacijenata koji sačinjavaju posebnu hitnu grupu.

Koliko je situacija zabrinjavajuća govori i podatak da je upravo loša organizacija rada, posebno oko zakazivanja hitnih i elektivnih koronarografija, bila razlog što je dr Miroslav Rabrenović podnio ostavku na mjesto načelnika na Klinici za bolesti srca. Pacijenti su danas primorani da čekaju termin za kateterizaciju i preko šest mjeseci.

Sve ovo jasno govori koliko je zdavlje građana ugroženo i situacija se može proglasiti alarmantnom. Pitanje je samo da li će određen broj ljudskih života biti izgubljen ovakvom organizacijom i da li je moguće da su doktori primirani da određuju kome pružiti šansu, a kome ne za koronarografiju u prvim danima nakon infarkta miokarda?