Prema posljednjem presjeku Ministarstva zdravlja za 28. jun 2021., u Crnoj Gori je trenutno potpuno imunizovano 137.344 osoba.

Građanima su na raspolaganju tri vrste vakcine protiv COVID-a, i to: Astra Zeneka, Sinforam i Fajzer.

A upravo je vakcina jedina „ulaznica“ za povratak u normalne tokove života, na koje kao da smo nesvjesno zaboravili u proteklih godinu i po dana, koliko traje borba protiv koronavirusa u cijelom svijetu.

Masovna imunizacija u našoj zemlji je počela 04. maja, a uprkos dostupnosti mnogih informacija, još uvijek ima pojedinaca koji imaju predrasude prema vakcinama, nepovjerljivi su,… što u konačnom rezultira da odustanu od vakcinacije.

Tako je jedno od čestih pitanja i – koliko dugo traje zaštita stečena primanjem vakcine protiv koronavirusa?

„Budući da je prošlo relativno malo vremena od kada su prve kliničke studije COVID-19 vakcina završene, još je prerano znati tačno trajanje zaštite koju one pružaju, ali su u toku brojna istraživanja koja pokušavaju da odgovore na dato pitanje. Ohrabrujuće je to što trenutno dostupni podaci, prikupljeni 6 mjeseci nakon završenih kliničkih studija, pokazuju da većina ljudi koji su bili vakcinisani u sklopu studija imaju visoke titre antitijela, kao i da nisu razvili klinički manifestne forme bolesti. Kako vrijeme bude odmicalo, tako će biti saopštavani podaci o učinkovitosti vakcina dobijeni medicinskim praćenjem vakcinisanih osoba. Za sada je očekivano da zaštita bude solidna i dugo vremena nakon vakcinacije, iako još učimo koliko je ta zaštita jaka i koliko dugo traje. Naravno, postoje i neki drugi elementi i određene nepredvidivosti koje mogu uticati na učinkovitost i trajanje imuniteta, a prije svega se misli na eventualne pojave novih sojeva virusa. Zbog toga je važno dalje pridržavanje opštih mjera prevencije koje će onemogućiti virusu da se šri, razmnožava a samim tim i da mutira jer su distanca, higijena ruku i maske jedino šta novi sojevi sigurno ne mogu da zaobiđu“, navodi se na sajtu covidodgovor.me.

Kako objašnjavaju na sajtu covidodgovor.me, podaci pokazuju da je većina onih koji su bili vakcinisani, razvila visok nivo antitijela.

“Ohrabrujuće je to što trenutno dostupni podaci, prikupljeni 6 mjeseci nakon završenih kliničkih studija, pokazuju da većina ljudi koji su bili vakcinisani u sklopu studija imaju visoke titre antitijela, kao i da nisu razvili klinički manifestne forme bolesti. Kako vrijeme bude odmicalo, tako će biti saopštavani podaci o učinkovitosti vakcina dobijeni medicinskim praćenjem vakcinisanih osoba. Za sada je očekivano da zaštita bude solidna i dugo vremena nakon vakcinacije, iako još učimo koliko je ta zaštita jaka i koliko dugo traje. Naravno, postoje i neki drugi elementi i određene nepredvidivosti koje mogu uticati na učinkovitost i trajanje imuniteta, a prije svega se misli na eventualne pojave novih sojeva virusa. Zbog toga je važno dalje pridržavanje opštih mjera prevencije koje će onemogućiti virusu da se širi, razmnožava, a samim tim i da mutira jer su distanca, higijena ruku i maske jedino šta novi sojevi sigurno ne mogu da zaobiđu”, naglašavaju na sajtu covidodgovor.me.

Ukoliko ste riješili da se vakcinišete, morate znati i ovo – potrebno je da se pridržavate mjera redovnog pranja ruku i fizičke distance, kao i da nosite zaštitnu masku, tamo gdje je to propisano epidemiološkim mjerama.

Kada ste primili prvu dozu, nijeste zaštićeni do revakcinacije, tj. do onog momenta kada vaše tijelo počne da razvija antitijela.

„Nakon aplikacije vakcine potrebno je između dvije do tri nedjelje da bi se stvorila antitijela. Ukoliko se stvore, antitijela efikasno štite naš organizam“, navode iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) za Kolektiv.me.

A kako antitijela štite naš organizam nakon vakcinacije?

Kako je navedeno u Informativnoj brošuri „Šta treba da znate o vakcinaciji protiv SARS – Cov-2 virusa“, (možete je preuzeti klikom OVDJE), koju je objavila Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu, zarazne bolesti izazivaju različiti patogeni, od kojih su najčešći bakterije, virusi i gljivice.

“Svaki od ovih patogena ima određene djelove koje naš organizam prepoznaje kao strane i reaguje na njihovo prisustvo. Ti djelovi izazivaju imunološki odgovor i zovu se antigeni. Iako svaka naša ćelija može da prepozna strane antigene, samo ćelije našeg imunog sistema mogu da odbrane naš organizam od infekcija”.

Simptomi, kao što je povišena temperature, kako se navodi u brošuri, javljaju se zbog aktiviranja našeg imunog sistema, i služe da stvore dobre uslove za borbu protiv patogena.

„Aktiviranjem našeg imunološkog odgovora, različite ćelije imunog sistema počinju međusobno da komuniciraju i prenose informacije o antigenu koji je ušao u organizam, što dovodi do umnožavanja odbrambenih ćelija koje su sposobne da proizvode posebne molekule namijenjene neutralisanju uljeza, a to su tzv. antitjela“.

U Informativnoj brošuri „Šta treba da znate o vakcinaciji protiv SARS – Cov-2 virusa“, objašnjavaju da antitijela vrlo precizno i specifično prepoznaju antigene, odnosno jedan njihov dio za koji se vežu i pokreću eliminaciju antigena, a samim tim i ozdravljenja.

„Ćelije koje proizvode antitijela su B-limfociti (bijela krvna zrnca). Pored njih, postoje i druge vrste ćelija koje služe kao njihova ispomoć (T-pomoćni limfociti), kao i one koje mogu da upamte antigen na duže staze (T-memorijski limfociti). Ako nas isti mikroorganizam ponovo inficira, ove ćelije ostaju pripravne, mogu vrlo brzo da se umnože, proizvedu veliki broj istih antitijela i efikasno se izbore sa potencijalnom budućom infekcijom. Naime, vakcine funkcionišu kao „prečica“ do proizvodnje antitijela: one služe da organizmu predstave antigene patogena na siguran i bezopasan način, sa ciljem da stvore imunološku memoriju, a bez teških simptoma i svih onih rizika koje nosi infekcija patogenima“, ističe se u brošuri o vakcinaciji.