Na svakih 5.000 doza vakcina u Crnoj Gori prijavljeno je šest sumnji na neželjene događaje – najčešće povišenu temperaturu, bol na mjestu uboda na ruci i malaksalost.

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) su odgovorili da je do 10. juna toj ustanovi dostavljeno ukupno 319 prijava sumnji na neželjeni događaj nakon primjene različitih vakcina protiv Kovid-19.

Kazali su da se u analizama, u svim zemljama svijeta gdje se sprovodi imunizacija protiv koronavirusa, broj prijavljenih neželjenih reakcija stavlja u kontekst broja primijenjenih doza. Pojasnili su da je u Crnoj Gori do 9. juna primijenjeno ukupno 256.046 doza različitih vakcina i da se zaključuje da je na svakih 5.000 prijavljeno šest sumnji.

Iz CInMED su kazali da se od ukupno 319 prijava na vakcinu Sputnjik V odnosilo 218.

Saopštili su da se 51 prijava odnosila na vakcinu proizvođača Sinofarm, a 50 na AstraZeneka.

Do četvrtka nije dostavljena nijedna prijava u vezi sa Fajzer/Bajontek vakcinom.

Iz CInMED su pojasnili da broj prijava neželjenih događaja po različitim proizvođačima vakcina takođe treba staviti u kontekst primijenjih doza.

Istakli su da treba uzeti u obzir i činjenicu da je većina zdravstvenih radnika na početku vakcinacije primila prvu dostupnu vakcinu, Sputnjik V, i da su prijavili neželjene događaje koji su sami iskusili.

U CInMED tvrde da su najčešće prijavljivane neželjene reakcije povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost.

“Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primjene vakcine. U nešto manjem broju prijavljeni su takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima, pospanost. Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih poremećaja, uglavnom kod pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima”, odgovorili su iz ove ustanove.

Navode i da je prijavljeno nekoliko slučajeva alergijske reakcije (reakcije preosjetljivosti), od kojih su pojedine zahtijevale primjenu antialergijske terapije kako bi se simptomi kod pacijenta povukli.

Međutim, rekli su da su ozbiljne alergijske reakcije moguće nakon primjene bilo kojeg lijeka, proizvoda, uključujući i prehrambene.

“Rizik od njihovog ispoljavanja kada su u pitanju vakcine protiv kovida-19 je značajno manji u odnosu na koristi od njihove primjene u prevenciji ozbiljnih komplikacija bolesti. Učestalost ispoljavanja ozbiljnih alergijskih reakcija je vrlo rijetka, što potrđuje dosadašnje iskustvo sa primjenom ovih vakcina u masovnoj imunizaciji koja se sprovodi u svijetu”, naglasili su iz CInMED.

Poručuju da i vakcine protiv kovida-19, kao i svi ljekovi, mogu izazvati neke neželjene reakcije, ali se neće ispoljiti kod svakoga.

“Međutim, učestalost prijavljivanja i karakteristike prijavljenih neželjenih događaja govore u prilog činjenici da su vakcine strogo kontrolisani ljekovi koji su od neprocjenjivog značaja u borbi protiv pandemije kovid-19”.

U CInMED tvrde da na osnovu prijavljenih neželjenih događaja u Crnoj Gori, nije identifikovan potencijalni problem vezan za bezbjednost njihove primjene, već je potvrđen poznati bezbjednosni profil vakcina koje su dostupne.

Poručili su da vakcine pouzdano štite od ozbiljnih komplikacija i smrtnih ishoda povezanih sa obolijevanjem od kovida-19, što predstavlja osnovni motiv za vakcinaciju.

Kaskamo za Evropom

Vakcinacija u Crnoj Gori počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja.

Do ovog vikenda prvu dozu vakcine primilo je oko 23,4 odsto ukupne populacije, dok je 18,8 revakcinisano.

S obzirom na to da se mlađi od 18 godina ne vakcinišu, prvu dozu primilo je 31,6 odsto punoljetnih građana, a 25,5 odsto je revakcinisano.

Crna Gora je, po broju datih doza na 100 stanovnika, na četvrtom mjestu u regionu. Na prvom mjestu nalazi se Srbija, zatim Slovenija, pa Hrvatska, dok Crna Gora bilježi bolje rezultate od Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako nadležni iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kažu da Crna Gora bilježi “zavidne rezultate” u masovnoj vakcinaciji, sve zemlje Evropske unije, osim Bugarske, vakcinisale su veći procenat stanovništva protiv koronavirusa. Podaci evropskih statističkih centara pokazuju da se Crna Gora ne nalazi među 30 prvih zemalja evropskog kontinenta koje su dale najveći broj doza na 100 stanovnika.

Premijer Zdravko Krivokapić izjavio je da niko nije vjerovao projektnim ciljevima koje je Vlada postavila u borbi protiv pandemije, ali da se vidi da ćemo do 15. juna imati realizovan plan od 30 odsto vakcinisanih.

Vakcine četiri proizvođača u upotrebi su u Crnoj Gori. Vakcina Oksford/AstraZeneka u upotrebi je u 177 zemalja svijeta, Fajzer/Bajontek u 103, Sinofarm u 55, a Sputnjik V u 45 država.