Građanima u Crnoj Gori, trenutno su dostupne tri vakcine protiv koronavirusa: AstraZeneka, Sinofarm i Fajzer.

U Crnoj Gori je zaključno sa 06. junom, prvu dozu vakcine primilo 140.543 građanina, dok je revakcinisano ukupno 103.595 lica.

Iako su vakcine koje je odobrila Svjetska zdravstena organizacija (SZO), bezbjedne i sigurne, kod građana i dalje postoje brojne dileme: da li mogu da prime vakcinu ako su alergični na penicilin, kada primiti vakcinu nakon preležanog COVID-a, da li vakcina može uticati na ljudske gene,…?

Stoga, u nastavku vam donosimo pet mitova o vakcinaciji, na koje su za naš portal odgovorili iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

1. Da li žene u većoj mjeri doživljavaju nuspojave nakon vakcinisanja od muškaraca?

– Ne postoje značajne razlike u nuspojavama kod polova nakon vakcinisanja.

2. Da li je tačno da osobe koje su alergične na penicilin, ne smiju da prime vakcinu protiv koronavirusa?

– Penicilin nije kontraindikacija za davanje vakcina protiv COVIDA-a. Ukoliko osoba navede da je imala tešku alergijsku reakciju nakon primjene penicilina, vakcinacija se obavlja uz pojačan zdravstveni nadzor, 30 do 40 minuta nakon aplikacije vakcine.

3. Da li je tačna informacija da žene koje planiraju trudnoću u bliskoj budućnosti, ne bi smjele da prime vakcinu protiv COVID-a?

– Preporuka organizacija koje su autoriteti iz područja ginekologije i akušerstva u svijetu, preporučuju da osobe koje planiraju trudnoću, ne treba da odgađaju istu zbog vakcinacije protiv COVID-a. Prvenstveno, ovo važi za osobe koje su u rizičnim grupama i kojima se vakcinacija naročito preporučuje, budući da se vakcinacijom smanjuje rizik od infekcije u trudnoći te mogućih posljedičnih komplikacija.

4. Da li vakcina na bilo koji način može da utiče na ljudske gene?

– Kineska (Sinofarm) vakcina koja je dostupna u našoj državi u sastavu sadrži umrtvljeni virus SARS-CoV-2 čijim se unošenjem u organizam, pokreće imunološki sistem i stvaraju antitijela. Druge vakcine dostupne na našem tržištu (AstraZeneca, Sputnik V i Phizer) koriste nove pristupe – to su tzv. RNK i DNK vakcine. Umjesto unošenja antigena, RNK i DNK vakcine daju našem tijelu genetski kod na osnovu koga naš imunološki sistem može sam da proizvede antigen koji stimuliše stvaranje antitijela. Važno je naglasiti da primjena ovih vakcina NE MIJENJA GENETSKU STRUKTURU OSOBE.

5. Da li se vakcina ne smije primati najmanje šest mjeseci nakon preležanog COVID-a?

– Preporuka je da se osobe koje su preležale COVID-19, vakcinišu 90 dana nakon oboljenja, mada se preporuke u skladu sa saznanjima mogu često mijenjati.

(ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Zaštiti sebe i sačuvaj druge: Informisan – Vakcinisan”, koji finansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog razvoja i medija)

Napomena: Stavovi izraženi u ovoj publikaciji, isključiva su odgovornost korisnika finansiranja, i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija;