Privredna komora Crne Gore, u saradnji Upravom prihoda i carina, organizovala je danas okrugli sto „Implementacija Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga“ na kom je istaknuto da puna primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga počinje 1. juna 2021. U PKCG naglašavaju da je cilj elektronske fiskalizacije efikasnija borba protiv sive ekonomije, praćenje regularnosti poslovanja poreskih obveznika, uspostavljanje većeg stepena poštovanja poreskih propisa, te modernizacija načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa.

Iz Privredne komore su saopštili da je okrugli sto još jedan u nizu događaja kojim se doprinosi uspješnoj implementaciji fiskalne reforme u Crnoj Gori, a koja se realizuje uz podršku Svjetske banke.

Cilj skupa bio je sagledavanje izazova sa kojim se privrednici susreću u procesu implementacije Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Učešće u radu, u sali Privredne komore i online, uzelo je oko 200 privrednika. Učesnike skupa je u ime Privredne komore pozdravio generalni sekretar Mitar Bajčeta, a moderator je bio direktor sektora za Obrazovanje i kvalitet Mladen Perazić.

U PKCG ističu da će uspješna implementacija ovog zakonskog i tehničkog rješenja imaće značajne benefite i za državu i za privredu, te se očekuje značajan rast javnih prihoda, kako u oblasti poreza na dodatu vrijednost, tako i direktnih poreza, ali i unapređenje poslovnog ambijenta eliminisanjem nelojalne konkurencije i unapređenjem fer tržišne utakmice.

Privrednicima su pojašnjenja davali predstavnici Uprave prihoda i carina Robert Rajković i Ivan Bajić, koji su istakli značaj partnerstva sa Privrednom komorom, naročito u periodu priprema za punu primjenu navedenog zakona.

“Objavili smo novu funkcionalnu specifikaciju kojom su uvaženi zahtjevi privrednika za unapređenje ovog procesa. Prethodna verzija specifikacije je i dalje aktivna i po njoj se bez ograničenja može raditi, a nova verzija pet predstavlja njeno unapređenje. Predvidjeli smo prelazni period do 1. oktobra za prilagođavanje ovoj verziji, ali i oni koji su razvili svoje programe ranije neće imati probleme u implementaciji”, kazao je Bajić.

Brojni privrednici su, kaže, prilagodili poslovanje ovom Zakonu, ali postoje i oni koji to treba da učine u narednih desetak dana.

Fiskalizacija avansne fakture bila je predmet interesovanja više učesnika okruglog stola.

Predstavnici Uprave pojasnili su da predmet fiskalizacije predstavljaju svi računi koji nastaju prilikom prometa proizvoda i usluga, računi koji nastaju prilikom avansne uplate, te korektivni računi koji nastaju kao posljedica korigovanja prometa iskazanog na prvobitnim računima. U skladu sa Zakonom o PDV-u prilikom prijema avansne uplate obveznik fiskalizacije dužan je izdati račun.

“Izdavanjem ovog računa obveznik fiskalizacije ima mogućnost da ukoliko je poznat proizvod ili usluga koja će u nekom trenutku biti plaćena iz avansne uplate navede sve stavke koje se odnose na konkretne proizvode i/ili usluge, te da obračuna i iskaže PDV po stopama definisanim u skladu sa Zakonom o PDV-u. Prilikom ostvarivanja stvarnog prometa koji kupac plaća iz avansne uplate, obveznik fiskalizacije kao prodavac dužan je izdati račun koji sadrži sve podatke o ostvarenom prometu te iskaže iznos kojim se takav račun plaća sa načinom plaćanja ADVANCE. Nakon izdavanja ovog računa, obveznik fiskalizacije dužan je u obračunskom periodu u kojem je izvršen stvarni promet izvršiti korekciju (umanjenje) avansnog računa u iznosu koji je naveden u računu izdatom u maloprodaji ili veleprodaji sa načinom plaćanja ADVANCE i umanjiti obračunati PDV u skladu sa stopom iskazanom na avansnom računu”, pojašnjavaju u PKCG.

Jedno od pitanja bilo je da li je za velike poreske obveznike, koji imaju dislocirana naplatna mjesta, moguće registrovati centralizovano riješenje za komunikaciju i razmjenu podataka putem fiskalnog servisa.

“Odgovoreno je da poreski obveznik mora registrovati svaki ENU koji koristi u svim poslovnim prostorima. A na poreskom obvezniku je odluka o načinu implementacije pristupa fiskalnom servisu Uprave prihoda i carina. Dakle neophodno je registrovati ENU, dok centralno rješenje kod korisnika nemamo obavezu registracije iz razloga što se isto koristi isključivo kao centralna tačka putem koje ENU komunicira sa fiskalnim servisom Uprave prihoda i carina. Bitno je naglasiti da je ENU u maloprodajnim objektima blagajna te je samim tim predmet mogućeg redovnog inspekcijskog nadzora, te je neophodno registrovati svaki uređaj sa kojeg se vrši generisanje, slanje na fiskalni servis i u konačnom ispis računa”, navode u PKCG.

Privrednike je interesovao detaljniji opis postupka fiskalizacije i korekcije sumarnog računa, odnosno na koji način CIS Uprave prihoda i carina obrađuje podatke.

“Odgovoreno je da sumarni račun sadrži kao obavezan podatak referencu na IKOF-e svih pojedinačnih računa na koje se odnosi, kao i podatke o sumi sumarnog računa koja mora odgovarati zbiru sume izražene na svim pojedinačnim računima sa načinom plaćanja ORDER. Ukoliko obveznik fiskalizacije vrši korekciju prometa, obavezan je izdati korektivni račun sa referencom na IKOF pojedinačnih računa izdatih sa načinom plaćanja ORDER. Ukoliko je prije korekcije prometa iskazanog na pojedinačnim računima od strane obveznika fiskalizacije izdat sumarni račun, to je nakon korekcije pojedinačnog računa obveznik fiskalizacije dužan izvršiti korekciju sumarnog računa sa referencom na IKOF prvobitno izdatog sumarnog računa. Izdavanjem sumarnog računa ne mijenja se status pojedinačnog računa izdatog sa načinom plaćanja ORDER. U cilju sprječavanja dvostrukog oporezivanja istog prometa iskazanog na pojedinačnim računima i sumarnom računu to je bitno ponovo naglasiti da se u sistemu EFI Uprave prihoda i carina sumarni račun tretira isključivo kao informativna prijava. Bitno je naglasiti, u slučaju kada se kao kupac pojavljuje pravno ili fizičko lice koje račun koristi za pravdanje troška ili odbitka ulaznog PDV-a to je neophodno da obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja svih pojedinačnih računa i sumarnog računa u polju PIB kupca navede njegov PIB”, napominju.

Privrednike je interesovalo i kako da fiskalizuju račune ukoliko rade u uslovima bez stabilne internet konekcije i problema u napajanju strujom.

“Obveznik fiskalizacije može, u slučaju privremenog prekida stalne internet veze, da izda račune bez podatka o jedinstvenom identifikacionom kodu računa, sa jedinstvenim kodom obveznika fiskalizacije. Obveznik fiskalizacije je dužan da u roku od dva dana, od dana prekida stalne internet veze, ponovo uspostavi internet vezu i dostavi račune iz stava 1 ovog člana. Ako obveznik fiskalizacije u roku, iz stava 2 ovog člana, ne može ponovo da uspostavi internet vezu, dužan je da o tome obavijesti Upravu. Računima iz stava 2 ovog člana, Uprava određuje jedinstvene identifikacione kodove računa i dostavlja ih obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o prijemu naknadno dostavljenih računa. Ako dođe do prestanka rada fiskalnog servisa, obveznik fiskalizacije dužan je da račune koje izda evidentira u knjizi računa koju je ovjerila Uprava. Obveznik fiskalizacije je dužan da u roku od pet dana, od dana prestanka rada fiskalnog servisa, ponovo uspostavi rad fiskalnog servisa ili da o tome obavijesti Upravu na propisanom obrascu. Ako obveznik fiskalizacije u roku, iz stava 2 ovog člana, ne može ponovo da uspostavi rad fiksalnog servisa, dužan je da o tome obavijesti Upravu. Obveznik fiskalizacije je dužan da u roku od pet dana, od dana prestanka rada fiskalnog servisa, Upravi elektronskim putem dostavi račune iz stava 1 ovog člana. Uprava će svim dostavljenim računima iz stava 3 ovog člana, odrediti jedinstvene identifikacione kodove računa i te kodove dostaviti obvezniku fiskalizacije”, kažu u PKCG.

Jedna od nedoumica bila je vezana za fiskalizaciju u slučaju kada se ne zna način plaćanja.

“Pojašnjeno je da je, ukoliko u momentu izdavanja računa nije poznat način plaćanja, izdavalac računa dužan da za prodatu robu ili pruženu uslugu fiskalizuje račun s načinom plaćanja ORDER.
Izdavaoce smještaja interesovalo je da li su oni obveznici fiskalizacije. Za ova lica, koja nijesu obveznici PDV-a, predviđeno je kreiranje non cash računa putem samouslužnog elektronskog portala.
Privrednici su imali još veliki broj pitanja na koja su tokom skupa dobili detaljna pojašnjenja i odgovore. Privrednici su pozvani da dodatna pitanja i sugestije dostave u pisanoj formi, a na njih će predstavnici Uprave prihoda i carina odgovoriti u što skorijem roku”, zaključuju u Privrednoj komori.