Vlada Crne Gore je na 24. sjednici održanoj 13. maja 2021. godine, kojom je predsjedavao potpredsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Imajući u vidu da oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima predstavlja jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, predloženim izmjenama obezbjeđuje se pravni osnov za oporezivanje prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine, a taj prihod nije prijavio poreskom organu, odnosno nije ga uključio u osnovicu za obračun poreza, što će doprinijeti jačanju poreske discipline i povećanju budžetskih prihoda.
U skladu sa predloženim izmjenama, finansijske institucije u Crnoj Gori će biti dužne da identifikuju račune koje posjeduju ili kontrolišu rezidenti države članice EU ili druge države, da prikupljaju informacije o stanju, izvršenim transakcijama sa tih računa i ostvarenim prihodima tih lica po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i te informacije da dostavi poreskom organu radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država. Takođe, pravna lica, rezidenti Crne Gore, koji su članovi grupe povezanih lica, a koja obavljaju djelatnost u drugoj državi, biće dužna da poreskom organu, radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država, dostavljaju podatke o djelatnostima, ostvarenim prihodima i plaćenom porezu na dobit u drugoj državi, za svakog člana grupe povezanih lica.
Predlogom zakona vrši se usklađivanje važećeg Zakona sa direktivama EU u dijelu administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti oporezivanja, čime se stvara pravni okvir za razvoj sistema razmjene informacija između nadležnih organa koji će doprinijeti jačanju nacionalnih poreskih sistema i poboljšanju naplate poreza.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama kojim su, u cilju suzbijanja negativnih efekata koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera imaju na zdravlje građana, kao i zbog potrebe daljeg uslaglašavanja visine akcize na cigarete sa zahtjevima Direktive 2011/64/EU, te potrebe za povećanjem prihoda budžeta, planirane izmjene akcizne politike, od 1. jula tekuće godine. Predloženim zakonskim rješenjem, osim akciza na cigarete, izvršiće se redefinisanje i visine akcize na ostale duvanske proizvode, tako da se predlaže povećanje visine akcize sa 45,00 eura/kg na 55,00 eura/kg za fino rezani duvan, za drugi duvan za pušenje se predlaže povećanje sa 25,00 eura/kg na 35,00 eura/kg, dok se za akcizu na nesagorijevajući duvan koja se plaća po kilogramuu neto mase, predlaže povećanje na 70% minimalne akcize.
Predloženim zakonom planirano je povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju sa 25 eura na 35 eura po hektolitru i uvođenje nove vrste akciznog proizvoda, akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled koja bi se plaćala u iznosu od 0,6 eura/kg.
Planirano je povećanje visine akcize na pivo, koja bi se plaćala u iznosu od 7,00 eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva (umjesto 5,00 eura kako je to predviđeno važećim zakonskim rješenjem) kao i povećanje akcize na pjenušava vina sa postojećih 35 na 40 eura po hektolitru, akcize na ostala pjenušava fermentisana pića sa 35 na 40 eura po hektolitru i uvođenje akcize na ostala nepjenušava fermentisana pića od 35 eura po hektolitru.
Ovim zakonom se predlaže da naftni derivati i biogoriva koji se stavljaju u slobodan promet na teritoriji Crne Gore moraju biti markirani (obilježeni) u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast energetike. Na ovaj način će se omogućiti suzbijanje nelegalnog prometa naftnih derivata kao i povećanje budžetskih prihoda po osnovu akciza na mineralna ulja.
Povećanjem akcize na duvan i duvanske proizvode i uvođenjem novog akciznog proizvoda došlo bi do povećanja prihoda budžeta koji se procjenjuje na nivou od oko 16,8 miliona eura. Ukupni godišnji fiskalni efekat po osnovu povećanja visine akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizacij, procjenjuje se na nivou od oko 4,0 miliona eura. Povećanjem akcize na alkolohol i alkoholna pića projektovan je ukupni godišnji fiskalni efekat na nivou od oko 4,2 miliona eura, dok bi fiskalni efekat od uvođenja akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, iznosiooko 6,2 miliona eura.

Utvrđen je Predlog zakona o dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim će se važeća zakonska rješenja usaglasiti sa sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u cilju implementacije opredjeljenja Vlade da sredstva po osnovu neprijavljenog prihoda u cjelini budu prihod budžeta Crne Gore.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentima s Izvještajem sa javne rasprave. Imajući u vidu planiranu ratifikaciju Konvencije o evropskom patentu, te činjenicu da je Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata, koji je stupio na snagu 01. 03. 2010. godine predstavljao prelaznu fazu ka budućoj ratifikaciji navedene Konvencije, javila se potreba za izmjeanama i dopunama Zakona o patentima.
Izmjenama se jasno definišu odredbe neophodne za adekvatnu primjenu Konvencije o evropskom patentu, a ujedno i nedvosmisleno uređuju pitanja vezana za okončanje postupaka pokrenutih na osnovu i u vezi sa Sporazumom o proširenju. Shodno sporazumu o proširenju, dejstvo u Crnoj Gori imaju prijave evropskog patenta podnijete i evropski patenti registrovani kod Evropskog patentnog zavoda u skladu sa odredbama Konvencije o evropskom patentu. Na taj način, omogućeno je da Crna Gora i prije ratifikacije Konvencije o evropskom patentu i sticanja formalnog članstva u Evropskoj patentnoj organizaciji, osjeti benefite navedene konvencije. Odredbama ovog zakona, zajedno sa odredbama Konvencije, omogućava se zaštita domaćih pronalazača u državama članicama Konvencije i pronalazača iz država članica Konvencije u Crnoj Gori.
Ratifikacijom Konvencije, na kojoj insistira i Evropska unija u procesu pristupanja, Crna Gora će dobiti status punopravnog člana u Evropskoj patentoj organizaciji, sa pravom glasa.

Utvrđen je i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju evropskih patenata (Konvencija o evropskom patentu) od 5. oktobra 1973. godine, sa izmjenama člana 63 Konvencije o evropskom patentu od 17. decembra 1991. godine i izmjenama od 29. novembra 2000. godine.

U skladu sa ovlašćenjem propisanim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Vlada je donijela Uredbu o odlaganju naplate carine i poreza na dodatu vrijednost nastalih prilikom uvoza proizvoda kojom se utvrđuje mogućnost odložene naplate carinskog duga (carine i PDV-a) koji dospijeva za naplatu u aprilu, maju i junu 2021, godine carinskim džnicima koji usljed epidem9ije bolesti COVID 19 imaju problem redovnog servisiranja svojih obaveza ili njihovo poslovanje na bilo koji način može biti ugroženo. Omogućeno je odlaganje plaćanja carinskog duga od 60 dana od dana prihvatanja carinske deklaracije. Tkođe, propisano je da je treće lice dužno da obezbijedi bankarsku garanciju, ukoliko je preuzelo obavezu da umjesto dužnika plati carinski dug.

Vlada je donijela Odluku o dodjeli Ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa za april 2021. godine. Ugovor se dodjeljuje AD „Željeznički prevoz Crne Gore“, kao jedinom registrovanom prevozniku za željeznički prevoz putnika, na period od jedan mjesec (od 1. do 30. aprila 2021. godine), a naknada za pokrivanje dijela troškova nastalih u vezi sa pružanjem ugovorene usluge iznosi 525.340,20 eura.

Utvrđen je Program izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za april 2021. godine (tekuće održavanje). Programom su odobrena sredstva planirana za prioritetne radove tekućeg održavanja građevinske i elektrotehničke infrastrukture i finansiranje upravljanja i regulisanja saobraćaja u ukupnom iznosu od 520.000,00 eura.

Vlada je usvojila Četrnaesti polugodišnji izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period jul – decembar 2020. godine i Dvadeset osmi kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period oktobar – decembar 2020. godine. Izvještaji će biti dostavljeni Skupštini Crne Gore na razmatranje.

Usvojena je Informacija o stvaranju uslova za potrebe sprovođenja popisa stanovništva. U okviru priprema predstojećeg popisa stanovništva, Ministarstvo javne uprave, digtalnog društve i medija koordinira sa nadležnim institucijama sprovođenje aktivnosti na unosu podataka u Registru kućnih brojeva, ulica i trgova – Adresnom registru po opštinama. Analizom dostavljenih podataka, konstatovano je da nijesu ispunjeni uslovi da se u svim jedinicama lokalne samouprave sprovede postupak unosa podataka ovom registru.
U Informaciji se ističe da su jedino obavezu da donesu odluke o privremenom nazivu naselja, ulica i trgova na svojoj teritoriji jedinice ispunile sve jedinice lokalne samouprave, dok su zakonske obaveze koje se odnose na određivanje brojeva za označavanje stambenih i poslovnih zgrada i postavljanja tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada u potpunosti realizovale 9, a kod 16 lokalnih samouprava status realizacije ovih obaveza je djelimičan. Budući da je zakonski rok za realizaciju svih navedenih obaveza bio 30. jun 2020. godine, Vlada je donijela zaključke neophodne za inteziviranje aktivnosti na realizaciji preostalih obaveza.

Donijet je Nacionalni plan zaštite i spašavanja od hemijskih i bioloških rizika. Plan obuhvata skup mjera i radnji koje se preduzimaju u cilju otkrivanja, sprečavanja nastajanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća, kao i drugih većih nesreća koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna dobra i životnu sredinu. Sve pobrojane aktivnosti sprovode se u skladu sa nacionalnim, opštinskim i preduzetnim planovima zaštite i spašavanja za različite vrste rizika koji ugrožavaju ljude, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu u Crnoj Gori. U diskusiji je ocijenjeno da Nacionalni plan zaštite i spašavanja od hemijskih i bioloških rizika na kvalitetan i sveobuhvatan način determiniše pitanje procjene hemijskih i bioloških rizika.

Vlada je usvojila Informaciju o pokrenutim postupcima za reviziju i prestanak važenja integrisane dozvole za TE „Pljevlja“ od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. U informaciji se ističe da se usljed više sile, odnosno okolnosti koje su se pojavile nakon izdavanja integrisane dozvole i pokretanja postupaka javnih nabavki, koje su izazvane globalnom pandemijom korona virusa, nije moglo ranije pristupiti početku izvođenja radova na ekološkoj rekonstrukciji TE. Konstatovano je da je EPCG, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama, legislativom Energetske zajednice i EU, relevantnim unutrašnjim propisima i izdatom integrisanom dozvolom, blagovremeno pokrenula odgovarajuće postupke javnih nabavki, odnosno da je navedena procedura pokrenuta i sprovedena prije nastupanja više sile izazvane širenjem novog korona virusa, koja se nije mogla predvidjeti, izbjeći niti otkloniti.
Imajući u vidu postojeću zakonsku zabranu puštanja u pogon TE Pljevlja nakon završetka remonta, kako je nesporno potrošeno predviđenih 20.000 radnih sati, eventualna obustava postupka revizije integrisane dozvole i odluka o prestanku njenog važenja imala bi za posljedicu zabranu rada, odnosno puštanja u pogon TE Pljevlja počev od 01. juna. 2021 godine nakon završenog remonta.
Tim povodom, Vlada je ocijenila da je do završetka započetih postupaka pregovora Ministarstva kapitalnih investicija sa Energetskom zajednicom kao prethodnim pravnim pitanjem, potrebno prekinuti sve započete postupke za prestanak važenja i reviziju integrisane dozvole, zbog nesagledive štete po energetski sektor i državu Crnu Goru.

Usvojena je Informacija o pokretanju aktivnosti na izgradnji solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo. U Informaciji se naglašava da je Ministarstvo kapitalnih investiicja, u sklopu aktivnosti na promociji crnogorskih energetskih potencijala, putem direktne komunikacije sa potencijalnim invetitorima, prepoznalo pojačano interesovanje investitora za izgradnju objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a za čiju realizaciju se ne ostvaruje pravo na podsticajnu cijenu za proizvedenu električnu energiju. U tom kontekstu, iskazano je značajno interesovanje za izgradnju solarne elektrane na zemljištvu na lokalitetu Velje Brdo u Podgorici.
Imajući u vidu opredjeljenje za razvoj energetskog sektora baziranog na izgradnji novih proizvodnih kapaciteta koji kao resurs koriste obnovljive izvore, u cilju smanjenja uvoza električne energije, povećanja sigurnosti snabdjevanja i smanjenja emisije efekata staklene bašte, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investiicja da formira Komisiju, čiji osnovni zadatak će biti da sačini tendersku dokumentaciju kojom bi se uredili svi uslovi i neophodni koraci u cilju izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo. Nakon što Vlada prihvati tendersku dokumentaciju, Ministarstvo će raspisati javni poziv, po kojem bi sprovela tenderski postupak za izbor investitora.

Vlada je usvojila Predlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore broj: 07- 522 od 17. marta 2017. godine. Imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom COVID – 19, brojni lokalni i komercijalni radio i TV emiteri su se suočili sa otežanim poslovanjem i značajnim finansijskim problemima, te nisu bili u mogućnosti da izmuruju svoje redovne obaveze tokom 2020. godine. Izmjenom je odobrena dodjela pomoći i onim emiterima koji tokom prošle godine nijesu uredno izmirivali obaveze prema RDC-u. Ukupan planirani iznos državne pomoći za tekuću godinu je 400.000 eura. Na osnovu izvještaja RDC-a suma pomoći za 34 emitera koji su izmirili svoje obaveze za prošlu godinu je 346.991 eura, dok je iznos pomoći za 14 emitera koji nijesu izvršili plaćanje ugovorenih obaveza 39.697 eura.

Usvojen je Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije integrisanog upravljanja granicom u 2020. godini i donijet Akcioni plan za 2021. godinu.

Vlada je donijela Akcioni plan za sprovođenje Šengenskog akcionog plana za 2021. godinu.

Utvrđen je Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Mađarske o uzajamnom priznavanju potvrda o imunizaciji. Imajući u vidu situaciju vezanu za pandemiju virusa Covid-19, Vlada je ocijenila da će se zaključivanjem Ugovora o uzajamnom priznavanju potvrda o imunizaciji olakšati kretanje građana između dviju država, što će biti od velike ekonomske koristi tokom predstojeće turističke sezone. Takođe, značajan broj crnogorskih studenata i građana živi i radi u Mađarskoj, tako da će ovakva mjera značajno uticati na poboljšanje kvaliteta njihovog života i rada.

Usvojena je Informacija u vezi Rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o neusklađenosti Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „Montenegro Airlines“ A.D. Podgorica sa Zakonom o kontroli državne pomoći. U informaciji se, pored ostalog, navodi da je Agencija za zaštitu konkurencije na sjednici Savjeta 06. maja 2021. godine, donijela Rješenje da Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „Montenegro Airlines“ AD Podgorica, nije usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. S tim uvezi, zaduženo je Ministarstvo kapitalnih investicija da pripremi tekst Predloga zakona o prestanku važenja navedenog Zakona.

Vlada je, pored ostalog, usvojila i Informaciju o obezbjeđivanju sredstava i nabavci polovnih službenih vozila putem finansijskog lizinga sa obavezom povraćaja predmeta lizinga davaocu lizinga na period od 12 mjeseci za potrebe Uprave policije. Za ovu namjenu obezbijeđen je iznos od 715.000 eura.