Krajem aprila 2021. godine izašla je iz štampe knjiga ,”Škola i moć medija” mr Zorana Boškovića. Izdavač je Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić” iz Pljevalja, koja je prepoznala aktuelnu temu u vremenu pandemije korona virusa i kako se ista odrazila na obrazovni sistem i uticaj medija. Knjiga je štampana u štampariji Obod AD sa Cetinja u 300 primjeraka. Recenziju je napisao mr Željko Rutović a lekturu i korekturu je uradila direktorica Biblioteke Đina Bajčeta. Pripremu za štampu, prelom i tehničko rješenje korica uradio je Blažo Milić sa Cetinja.
Knjiga ,,Skola i moć medija” Zorana Boškovića, je razultat dugogodišnjeg rada u institucijama obrazovanja. Pored redovnih aktivnosti a tiče se izvođenja nastave, kasnije i rukovođenjem u veoma zahtjevnoj ustanovi obrazovanja ,,Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica”, instituciji u kojoj se rehabilituju djeca i omladina sa motoričkim smetnjama, smetnjama vida i kombinovanim smetnjama. Kroz svoj profesionalni rad uporedo je neprestano težio da unaprijedi obrazovanje pomenute populacije.
Autor prati razvoj obrazovanja i medija kroz sami nastanak i razvoj kao i neprestane teškoće koje su evidentne.
Počev od nastanka prvih civilizacija, odnosno razvoja pisma, prvih knjiga, nastanka biblioteka i prelivanja znanja sa velikih geografskih udaljenosti sa poseobnim naglaskom na prostor Evrope. Nastankom prvih knjiga svijet počinje ubrzano da se mijenja a posebno sa otvaranjem prvih škola a kasnije i obrazovanja na nivou univerziteta. Posebni akcenat stavlja na pojavu knjige na prostoru Crne Gore, koje su u početku pisane ručno sve do pojave Gutenbergove štamparije odnosno u našim prilikama, otvaranja Obodske štamparije, izdavanja prvih knjiga, po kome je naš narod uvrtšten na kulturnoj mapi Evrope i svijeta.
Obrazovanje i mediji se neprestano prepliću i dopunjuju da bi u današnjem vremenu, neki moćni mediji poput interneta, zagospodarili čovjekom. Zoran Bošković piše o nastanku i razvoju medija: knjige, novina, radija, televizije, filma i interneta sa posebnim akcentom kako oni utiču na obrazovanje odnosno njihov uticaj na učenike i nastavanike. Pri tom pojedini mediji imaju svoj razvoj, uspone i evidentni pad. Uticaj na korisnike vremenom slabi dok kod drugih dobijaju primat i veoma moćno utiču na korisnike posebno na djecu i mlade, kakva je danas moć televizije i interneta.
U vremenu pandemije, mnoge zemlje su u sistem obrazovanja, počele da uvode onlajn nastavu odnosno učenje na daljinu. Zanimljiva su zapažanja Zorana Boskovića na tu osjetljivu temu.
Za autora ove knjige, onlajn nastava je otvorila niz dilema, kod nastavnika, roditelja i učenika. On iznosi veoma zanimljivu činjenicu da je osamdesetih godina prošlog vijeka u Kanadi u pojedinim djelovima zemlje organizovana nastava na daljinu, prije četrdeset godina, u Finskoj devedesetih godina sa posebnim akcentom na edukaciju nastavnika a kod nas kada je počela pandemija. Pri tome, pokazalo se da pomenuti vid nastave nosi brojne izazove i teškoće na brze promjene: nedostak opreme, kompjutera, tableta, mobilnih telefona kod učenika, nepokrivenost internet mrežom na seoskom području.
Autor iznosi niz, argumenata da je savremeno obrazovanje u svijetu a samim tim u našoj zemlji u krizi a da moćni mediji često razorno djeluju na djecu i omladinu.
Posebno je interesantan dio knjige u kojoj su otvorena brojna pitanja uticaja interneta na djecu i cjelokupno društvo i kako su djeca sve manje motivisana za školu. Djeca su sve vise izložena, razornom uticaju hiperprodukcije informacija sa televizije i interneta, što veoma utiče na njihov psihofizički razvoj. Neoborivo je dokazano da mediji utiču na sve veću agresivnost djece i omladine. Da li u takvom rasporedu snaga i odnosa, škola odnosno nastavnici gube bitku pred sve većim uticajem savremnih posebno elektronskih medija veoma je bitno pitanje koje se mora rješavati.
Knjiga ,,Škola i moć medija” mr Zorana Boškovića ne nudi gotova rješenja već izaziva na promišljanje, da je portebno djecu zaštititi različitim mehanizmima zaštite.
Autor teksta : direktorica JUNB ,,Stevan Samardžić”
Đina Bajčeta
Pročitajte još