Pandemija koronavirusa prekinula je redovan obrazovni proces ne samo u Crnoj Gori, već i cijelom svijetu. Međutim, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je stava da svi učenici treba da ostvaruju nastavu u učionici, uz poštovanje preporučenih epidemioloških mjera. Ombudsman, u svom Izvještaju o radu za prošlu godinu, naglašava da model online nastave u crnogorskom obrazovnom sistemu nije pravno definisan, niti kao takav prepoznat, a nije bilo ni adekvatne pripreme – obuke svih aktera nastavnog procesa.

“Nastavni planovi i programi, koji važe za izvođenje nastave u učionici, nijesu prilagođeni ovom modelu nastave. To izaziva probleme u savladavanju gradiva kod djece, roditelja i nastavnika”, navodi se u Izvještaju ombudsmana.

Posebno se naglašava da djeca, naročito nižih razreda, nijesu u mogućnosti da prate nastavu samostalno, već su zavisni od podrške i pomoći roditelja.

“Iako je u obrazovnom procesu uloga roditelja nezamjenljiva, ističemo da roditelji ne mogu i ne smiju biti nastavnici, premda se kod ovakvog načina učenja to događa”, naglašava se u Izvještaju ombudsmanu.

U situacijama gdje ima više djece u jednoj porodici, praćenje nastave je bilo veoma otežano, kako zbog ograničenog broja elektronskih uređaja, a nerijetko i zbog prostora u kojem djeca prate nastavu.

Takve situacije, ocjenjuje ombudsman, izazivaju frustracije djece, roditelja i dovode do poremećenih porodičnih odnosa, a ukazuje i na činjenicu povećanja nasilja nad djecom.

“Naglašavamo zalaganje prosvjetnih radnika koji ulažu velike napore da odgovore izazovu i da do svakog djeteta dođe nastavni sadržaji, kao i da u ovim okolnostima vrjednuju ostvarene ciljeve”, piše u Izvještaju.

Ombudsman podsjeća da je na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, usljed situacije izazvane pandemijom, Ministarstvo prosvjete, odložilo je za 1. oktobar 2020. godine, početak školske 2020/2021 godine.

“S tim u vezi, Ministarstvo nije donijelo odluku, već informaciju za javnost, a sredinom septembra je objavljen novi Školski kalendar za navedenu godinu. Nakon održanih konsultacija predstavnika Ministarstva prosvjete iI nstituta za javno zdravlje, kao i NKT-a, Ministarstvo je odlučilo da od 1.10.2020. godine, nastavu u školi pohaju đaci I, II, III, IV, V i VI razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, a ostali da nastavu prate na daljinu – online, uz konsultacije u školi na svakih petnaest dana”, navodi ombudsman.

Takođe, dodaje dalje Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Ministarstvo prosvjete je učenicima svih razreda osnovne i srednje škole obezbijedilo i snimljeni materijal za najveći broj predmeta, koji se od 1. oktobra emituje na više televizijskih kanala, a obezbijeđen je TV materijal i za učenike koji prate nastavu na albanskom jeziku.

Razumljivo je da je uvođenje navedenih mjera i modela nastave predloženo radi zaštite zdravlja djece, kao i cjelokupnog stanovništva u ovoj nepredviđenoj i neizvjesnoj situaciji.

“Nesporno je da postoji određeni dio učenika koji zbog lošijeg socio-ekonomskog statusa porodica (u najvećem broju i djeca romskih porodica, djeca iz porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, djeca iz udaljenih seoskih domaćinstava) nema mogućnost korišćenja navedenih oblika komunikacije i kojima se, kako navodi Ministarstvo prosvjete, proslijeđuju nastavni sadržaji, domaći zadaci, prezentacije i slično”, piše između ostalog u Izvještaju.

U ovakvoj organizaciji nastave poseban problem su djeca romske populacije.

“Većina romskih porodica nema internet, računar ili struju ili žive u kućama koje rijetko imaju zasebnu sobu u kojoj bi djeca mogla da prate nastavu bez ometanja. Ova djeca suočavaju se s brojnim izazovima i kada je redovna sitaucija u obrazovanju, a naročito sada, u ovoj situaciji, kada su “prepušteni” sami sebi. Iskustva pokazuju da kada se jednom prekine obrazovanje, najsiromašnija i najranjivija djeca možda se nikada ne vrate u redovno obrazovanje, što ih izlaže potencijalnim rizicima”, naglašava ombudsman.

Prema njegovom mišljenju djeci koja nemaju materijalne mogućnosti i čiji roditelji ne mogu da im priušte komunikaciona sredstva, za vrijeme trajanja online nastave, treba omogućiti da imaju pristup svim sadržajima i direktnoj komunikaciji preko interneta i aplikacija.

Važno je naglasiti da sva djeca, a i nastavnici, nemaju besplatan internet, te da to iziskuje dodatna finansijska sredstva.

“Jednak pristup obrazovanju je preduslov za stvaranje jednakih šansi za sve bez diskriminacije. Osim obrazovanja i vaspitanja, u školama se odvija i socijalna interakcija i dobija podrška kako stručna, tako i vršnjačka, a što je veoma važno za pravilan razvoj svakog djeteta”, poručuje ombudsman.

Zaštitnik ocjenjuje planiranje obrazovnog procesa u vremenu pandemije je od posebnog značaja i zavisi od velikog broja faktora, a u taj proces je neophodno uključiti sve društvene aktere, a prije svega djecu i njihove roditelje.

“Zaštitnik je stava da sve uzrasne grupe djece treba da ostvaruju nastavu u učionici, uz poštovanje preporučenih mjera. U školama se nastavnici i djeca pridržavaju distance, održavaju higijenu ruku, nose maske, te su škole sigurna mjesta i u njima je prenos virusa bio najmanji, a što navode i predstavnici Instituta za javno zdravlje. Izvođenje nastave u učionici je od posebne važnosti za djecu u sredinama i školama koje nemaju veliki broj učenika, kao što su seoske škole, od kojih neke imaju od dva od 30 učenika, i u kojima je to praktično jedini vid socijalizacije djece”, jasan je ombudsman.

UN Komitet za prava djeteta, upozoravajući na negativne posljedice koje bi sprovođenje mjera i preporuka u sklopu sprečavanja širenja bolesti COVID 19 moglo imati na djecu i ostvarivanje njihovih prava, pozvao je sve države da obrate posebnu pažnju na zaštitu djece u takvim okolnostima, a naročito da se dodatna pažnja usmjeri na djecu iz osjetljivih i ranjivih grupa, koja su i inače izložena povećanom riziku od kršenja prava.

Komitet je, navodi se u IZvještaju ombudsmana, upozorio na ozbiljne fizičke, emocionalne i psihološke posljedice pandemije bolesti COVID 19 za djecu, te je između ostalog ukazao da treba uzeti u obzir uticaje pandemije na zdravstvena, socijalna, obrazovna i ekonomska prava djeteta, te prava na rekreaciju, osigurati da se učenjem putem interneta ne pogoršaju postojeće nejednakosti i da ono ne bude zamjena za interakciju učitelja i učenika.

“Podsjećamo i na stav Evropske mreže ombudsmana za djecu (ENOC), da je pozitivno što je većina zemalja postavila mrežne platforme za učenje kod kuće, te da obrazovni sektor i vlade trebaju procijeniti mogu li ranjive porodice stvoriti uslove za učenje kod kuće i pružiti podršku svojoj djeci u procesu učenja (nedostatak informatičke opreme, nedostatak internet veze, roditelji koji rade od kuće, nedostupnost literature, različiti nivoi obrazovanja itd.)”, stoji u Izvještaju.

Takođe, organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), (UNICEF) i Svjetska banka, pozvali su da škole širom svijeta ostanu otvorene tokom pandemije izazvane korona virusom.

“U izvještaju, objavljenom 28. 10.2020. godine, navedene tri organizacije istakle su da je na vrhuncu “zaključavanja” zbog pandemije više od 1,5 milijardi djece bilo pogođeno zatvaranjem škola, što je, smatraju, uzrokovalo globalnu krizu učenja bez presedana”, zaključuje se u Izvještaju ombdsmana.