Stav Ministarstva finansija kojim se relativizuje uticaj kursnih razlika između dolara i eura na konačnu cijenu auto-puta je neozbiljan, njime se pokušava sakriti odgovornost za moguću štetu i u suprotnosti je sa upozorenjem Međunarodnog monetarnog fonda, kazali su sagovornici “Vijesti”.

Nakon novog rasta dolara u odnosu na euro sa kraja prošle sedmice, dug Crne Gore za kredit od 944 miliona dolara za gradnju auto-puta sada je veći za 124 miliona eura u odnosu na kurs iz 2014. godine kada je ugovaran. Rate će stizati u dolarskim iznosima a biće plaćane u eurima prema kursu na dan isplate.

Iz Ministarstva finansija u četvrtak su, između ostalog, saopštili da “odgovorno pristupaju odabiru pravog rješenja za zaštitu od valutnog rizika koje će biti odrađeno u trenutku i na period za koje Ministarstvo i banke budu saglasni da su najoptimalniji za državne finansije”, kao i da će se šteta ili korist od kursnih razlika znati 2036. kada se završava otplata ovog kredita.

MMF-u ćutali

MMF je u izvještaju početkom septembra upozorio na rast troškova za auto-put zbog kursnih razlika i nepreuzimanja mjera Vlade Crne Gore da to spriječi, u vidi hedžinga – osiguranja od valutnog rizika.

“Zbog naknadnog jačanja dolara i nehedžovanog valutnog rizika, trošak auto-puta je porastao za dodatnih 18% odsto”, saopštio je tada MMF, ali iz Ministarstva finansija tada ovoj instituciji nijesu saopštili da je pogrešno računala.

MMF je tada preporučio da se zbog povećanja troškova i rasta javnog duga naredna dionica auto-puta ne počinje prije 2023. godine ili dok javni dug ne bude smanjen na iznos ispod 60 odsto BDP-a. Ova institucija navodi da će na kraju ove godine javni dug sa državnim garancijama iznositi 88 odsto crnogorskog BDP-a. MMF je naveo da je cijena dionice auto-puta od 42 kilometra već prešla 900 miliona eura bez troškova kamata i kursnih razlika.

Iz Ministarstva finansija su nakon teksta u “Vijestima” o povećanju troškova zbog pogoršanja kursnih razlika saopštili da je “neadekvatno množiti cijeli dug u eurima ili dolarima po današnjem kursu i to predstavljati kao gubitak u realnom vremenu, kada to u praksi nije tačno”. U Izvještaju MMF-a koji je Vladi poslat početkom septembra, u kojoj je upozorena na rast troškova od 18 odsto, korišćena je ista računica ali im iz Ministarstva nijesu rekli da ne znaju da koriste digitron.

“Važno je razjasniti da ako godišnje dospijeva oko 67,5 miliona dolara, i dolari se kupuju na tržištu u roku dospijeća, ili približno tom datumu, tek tada se može govoriti o kursnim razlikama i dodatnim troškovima. Međutim, čak i tada, ukupan gubitak ili dobitak po osnovu kursnih razlika može biti poznat tek na kraju otplate kredita 2035. godine, kada se sagleda cjelokupan iznos otplate u eurima, kao domaćoj valuti, imajući u vidu da se tokom vremena kurs može dalje mijenjati”, naveli su iz Ministarstva finansija.

Ako bi čekali da se završi 2035. godina kako bi sagledali moguću štetu, upitno bi bilo sagledavanje nečije odgovornosti. Donosioci odluka u periodu kada je ovakav ugovor o kreditu dogovaran tada će biti u ozbiljnim godinama, kao i oni koji nisu još aktivirali hedžing. Tadašnji i sadašnji premijer Milo Đukanović i Duško Marković imaće skoro 74 i 78 godina, ministar saobraćaja Ivan Brajović imaće skoro 74 godine a njegov nasljednik Osman Nurković 78, tadašnji ministar finansija Radoje Žugić 75 godina, a Darko Radunović 76.

Žugić je 2015. godine kao ministar finansija kazao da razmatraju više opcija u vezi sa tim kako bi se zaštitili od valutnog rizika kod kredita za auto-put.

„Uvažili smo određeni element rizika po tom osnovu i želimo da napravimo detaljnu analizu u mjeri mogućeg sa onima koji to treba da znaju“, rekao je Žugić prije četiri i po godine.

Slične izjave imao je i novi ministar finansija Darko Radunović, a vrijeme je prolazilo, a time rasli i potencijalni troškovi.

“To se sada ne može garantovati, jer je to jako skupa operacija. Sa četiri kuće pregovaramo da bi mogli postići bolju cijenu. To mnogo košta i za svaku neozbiljnost se državi ispostavlja faktura, što plaćaju građani”, odgovorio je Radunović prošle godine na pitanje kada će država uzeti hedžing.

Vrijeme za odluku

U strategiji upravljanja dugom iz 2018. navedeno je da Vlada planira da hedžing aranžman za zaštitu od valutnog rizika, za kredit za auto-put sa kineskom EXIM bankom zaključi na period do 10 godina, od 2020. Nije navedeno koliko bi to moglo dodatno koštati.

“Ekonomsku javnost uznemirava odgovor Ministarstva finansija, koji bi se mogao opisati najsažetije – da ćemo tek isplatom pojedinačnih rata u budućnosti nominalno znati koliko novca ćemo vratiti, dok se u međuvremenu naprežu resursi rizika da se probere hedžing, jer se još nije odlučilo treba li nam ili ne treba zaštita od kursa dolar/euro. Dodatnu konfuziju Ministarstvo je namjerno izazvalo miješanjem odredbi dva ključna ugovora o izgradnji dionice auto-puta, što ne služi dokazivanju javnog interesa i ekspertize”, kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica ”Vijestima”.

Ona kaže da Ministarstvo finansija mora ostati ozbiljna institucija u sistemu.

“Ovo Ministarstvo se ne može pridružiti tekućoj ružnoj kulturi retoričkog veleslaloma, kojim se zaobilazi suština s ciljem da se maskira odlaganje u donošenju pravovremenih odluka iz strateškog razvoja. Takvu nekvalitetnu nesistemsku ‘privilegiju’ praktikuju nepismena ministarstava, i nažalost mnogobrojne odgovorne nadležne institucije. Takvoj lošoj javnoj praksi ne smije se pridruživati resorno Ministarstvo finansija, jedina kapija strukovnosti u ovoj godini našeg razvoja u javnoj administraciji”, navela je Kasalica.

Ona kaže da Crna Gora sada ima izloženost prema dolaru i da će do 2036. biti maksimalno osjetljiva na kursne razlike.

“Tu poziciju određuje nominalna cifra iz ugovora o preferencijalnom zajmu sa kineskom Exim bankom. Zato se moramo pripremiti da budemo odgovorni prema takvom riziku iz segmenta našeg javnog duga. Hedžing treba u tome da bude korisni instrument ublažavanja rizika. Prije pet godina bismo morali platiti do, na primjer, 60-ak miliona eura. Dok nam sad treba možda i stotinu miliona. Kad je tako, svejedno je da li se pregovara sa šest banaka, koliko dugo i eventualno koliko pažljivo. Važno je odgovorno odlučiti i uključiti dodatni trošak u finansijske troškove duga”, navela je Kasalica.

Ona ističe da svakog jutra cifra iz preferencijalnog zajma od 944 miliona dolara u vrijednosti eura treba da je prva informacija na stolu donosioca odluka u Vladi.

“Iako je to u biti cifra kratkog daha, do nove promjene kursa, to je odgovoran stav prema uvećanoj dolarskoj poziciji našeg javnog ino-duga, kreiran finansijskim aranžmanom našeg budžeta sa kineskom bankom. Monstat je izračunao visoku stopu rasta od 5,1 posto za prethodnu godinu, ali to ne kreira manje rizično okruženje za realizaciju javnih tokova u narednom desetljeću. Stopa rasta nije dovoljno održiva da obezbijedi stanje samozadovoljstva, koje će sakrivati rizike, iako je kratkoročno poslužila da se ispune targeti ino-povjerilaca našeg javnog duga. Stoga je valutni rizik potrebno što prije uvesti u transparentne tokove ublažavanja u opreznom upravljanju javnim dugom i ukupnim javnim tokovima novca”, poručila je Kasalica.

Damjanović: Bolje da nas zaštite umjesto gatanja i kockanja

Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za finansije i budžet, samostalni poslanik Aleksandar Damjanović tražio je prošle sedmice od ministra finansija da saopšti podatke koliko je do sada koštala gradnja auto-puta, a kolika će cifra biti na kraju, kao i koliko je plaćeno podizvođačima i za šta i za koliko je izvođač oslobođen dažbina.

On kaže da je projekat započet kroz bilateralni sporazum Crne Gore i Kine zaobilaženjem tenderskih procedura, kao i da je kineska strana ispregovarala aranžman u svoju korist, ostavljajući Crnoj Gori da pokuša da valutni rizik svede na najmanju moguću mjeru.

“Stoji činjenica da će za nešto manje od dvije godine početi otplata kredita, pri neveseloj činjenici da je pitanje da li će do tada biti završen projekat jedine dionice auto-puta, čime se gubi prednost tzv. grejs perioda otplate. Takođe stoji činjenica da ćemo tek 2035. znati konačne efekte kursnih razlika i ‘dolarskog’ kredita za auto-put. Ipak, važnije od toga da ćemo tek za 16 godina znati kako smo prošli u valutnom ‘kockanju’ je da se blagovremeno otklone moguće negativne posljedice odnosa dolara prema euru, a što svakako ni u jednom segmentu neće zavisiti niti od crnogorske finansijske kredibilnosti, koja nije sjajna nakon stečaja u dvije komercijalne banke, a neće zavisiti ni od naših želja”, kazao je Damjanović “Vijestima”.

On navodi da hedžing aranžmani u ovako ozbiljnim projektima nijesu ni jednostavni ni jeftini, i po pravilu traže i vremena i odabir ozbiljnih finansijskih kuća specijalizovanih za svop poslove, trgovine fjučersima, opcijama i sličnim instrumentima kojima se eliminiše i valutni rizik.

“Zato umjesto ‘gatanja’ o tome da li će kamatne stope padati, a one su već dugo, sto se tiče međunarodnog finansijskog tržišta, na istorijskom minimumu, i umjesto posmatranja valutne strukture javnog duga susjednih država, koje ipak, za razliku od Crne Gore imaju sopstvene valute i veće mogućnosti zaštite, kroz monetarne mehanizme koje nema Crna Gora, bolje je da se blagovremeno pozabavimo valutnom klauzulom projekta auto-puta i intenziviramo napore da u bliskoj budućnosti sklopimo maksimalno siguran hedžing aranžman i unesemo izvjesnost bar u jedan segment ovog, politički profitabilnog, ekonomski upitnog, a finansijski gotovo neodrživog projekta”.

“Fidelity”: Imamo još par milijardi da se neki uče poslu

Iz finansijske konsultantske kompanije “Fidelity consulting” su saopštenje Ministarstva nazvali primjerom “fenomena inverznog izigravanja finansijskog Betmena, koji, onako ful zaštitnički i obučen u crno, čuva državne pare i pritom ih čak – oplođuje”.

Oni citiraju dio izvještaja MMF-a da je “zbog naknadnog jačanja dolara i nehedžovanog valutnog rizika, trošak auto-puta porastao za dodatnih 18 odsto.”

“Dakle, jasno i glasno, MMF kaže: trošak kredita za auto-put je porastao za 18%. Tačka. U stvari, Ministarstvo finansija je danas zapravo prozvalo MMF da baca finansijske bombe na ‘najbrže rastuću’, jer u saopštenju ministarstva uredno stoji sljedeće: ‘Imajući u vidu takav princip računanja, kakav smo vidjeli u medijima tokom prethodnih dana, Crna Gora je u plusu što se tiče izgradnje auto-puta. Iz navedenih razloga trebalo bi izbjegavati ovakav vid obračuna i bombastičnih naslova jer stvaraju lažnu sliku većih gubitaka pri izgradnji auto-puta’”, naveli su iz ove konsultantske kompanije.

Oni se pitaju i ako je MMF bombastično nedvosmisleno napisao da je trošak kredita zbog valutnog rizika porastao za 18%, onda se moglo očekivati da im Ministarstvo odbrusi kao što to radi medijima.

“Ipak, MMF je MMF – u njihovom izvještaju iz septembra ove godine se nigdje ne pominje da je Ministarstvo finansija imalo makar primjedbu na konstataciju da je trošak kredita za auto-put porastao za 18% zbog valutnog rizika. Na kraju, ne preostaje nam ništa drugo nega da još jednom citiramo MMF i to u domenu tehničkih kapaciteta Ministarstva finansija za analizu projekata PPP (privatno-javno partnerstvo): ‘Ministarstvo finansija trenutno nema tehničke kapacitete za analizu vrijednosti PPP projekata’. Sve su neprilike da MF nema ni kapaciteta da konačno nauči kako se upravlja valutnim rizikom i oposli što se mora oposliti i usput poštedi državni budžet stotina miliona eura troškova uzrokovanih ugovorenih valutnih vratolomija. A tek smo na prvoj dionici auto-puta, što bi rek’o Bajaga! Imamo još par milijardi da se neki uče poslu. Pa neka košta koliko košta, jer znamo već: sve će to narod pozlatiti”, naveo je “Fidelity consulting”.

Kako se profitiralo na kursnim razlikama?

Iz Ministarstva finansija su naveli da su zbog rasta kursa dolara iznosi do sada povučenog dijela kredita više vrijedili u eurima, i da bi se na taj način mogla reći da je Crna Gora uštedjela na izgradnji prioritetne dionice auto-puta nekih 178 miliona eura.
Teoretski bi to moglo biti tačno, ali praksa pokazuje da nije jer kineski CRBC svoje troške ima u dolarima, a crnogorskoj strani ispostavlja račune u eurima.

Prema izvještaju o javnom dugu, Crna Gora je do kraja 2018. za gradnju ove dionice iz kredita kineske Eksim banke povukla iznos od 516 miliona eura.

Prema ugovoru, osim kredita, Vlada Crne Gore ovu investiciju finansira i sa 15 odsto državnog novca, što u konačnom čini 121 milion koji treba da uplati. Kada se ove dvije cifre saberu i zbir oduzme od cijene auto-puta u eurima od 809 miliona, dolazi se do toga da se iz kineskog kredita može povući još 172 miliona eura. Sa tim bi trebalo platiti radove u cijeloj 2019. i za devet mjeseci u narednoj. Na primjer, radovi u 2018. vrijedili su 258 miliona eura.