Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović podsjetio je da međunarodni partneri nisu bili zadovoljni prethodnim rješenjima u vezi tužilačkih zakona, ali i da su se oni ticali procedura, a ne suštine izmjena.

Ne smatra da se radi o „šamarima EU“ jer u Crnoj Gori imamo blokadu tužilačkog i sudskog sistema.

Istakao je da se radi o složenim stvarima i da je Evropska komisija probala da objasni da sistemski zakoni treba da prežive promjenu vlasti.

Abazović je rekao da je u Briselu razgovarao sa partnerima i shvatio u čemu je problem, te da se zbog toga odustalo od promjene Zakona o specijalnom tužilaštvu i da je to ustupak Evropskoj komisiji, američkoj administraciji i ostalim partnerima.

„To je bio najveći kamen spoticanja.“

Tvrdi da su političkim dijalogom uspjeli da dođu do dogovora oko izmjena zakona.

Abazović je saopštio da su predstavnici Demokrata bili prisutni na svim sastancima.

„Nakon trećeg sastanka smo obavijestili javnost da imamo nacrt, ali je proces otvoren i dnevno se mijenja i otvoren je sve dok ne bude izglasan u Skupštini“.

Smatra da su protiv tužilačkih zakona oni koji ne žele dobro Crnoj Gori.

„Mišljenje Venecijanske komisije je mišljenje, nije obaveza. Mi prihvatamo da se složimo sa ogromnom većinom mišljenja zbog partnerskog odnosa.“

Promjena kompozicije Tužilačkog savjeta je potpuno usklađena sa mišljenjem Venecijanske komisije, tvrdi Abazović.

Abazović navodi da nema više političkog monopola gdje se iz jednog centra moći odlučuje. 

„Ako smo uskladili 90 odsto ili više zakona sa mišljenjen VK i partnera, dozvolite da imamo suvereniteta da za barem 10% odlučimo sami o izmjeni zakona“, rekao je potpredsjenik Vlade.

Abazović kaže da je spreman i da razgovara sa predstavnicima opozicije oko tužilačkih zakona.

„Treba da donesemo budžet i još 120 akata“, navodi Abazović.

„U slučajevima visoke korupcije je bilo 944 prijave u 2019. godina. Pokrenuto je 38 istraga i nema niti jedne presude“, rekao je Abazović ukazujući na značaj izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu.

Ističe da ako se tako nastavi, Crna Gora će potonuti.

Jedan od tužilaca je dobio stan od države usred slučaja „državni udar“, otkrio je Abazović.

Potpredsjednik Vlade je kazao da ne može da razumije da se dešava da je Petar Ivanović i dalje poslanik i na slobodi, i da je za taj i niz drugih propusta kriv specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Abazović smatra da je najveća tragedija Crne Gore što niko nije odgovoran.

„Ja sam razgovarao sa mnogo tužilaca i ja vidim u njima strah. Umjesto da se mi plašimo njih. Oni nemaju podršku, a kad im govorite o slučajevima koji su istorijski, vidite strah. Meni je neprijatno zbog toga, ali ako nemaju hrabrosti da se suoče sa tim, neka ustupe mjesto nekom drugom“, poručio je Abazović.

Abazović tvrdi da imaju operativne podatke da Veselin Veljović i još četiri osobe od kojih su neki bivši, a neki sadašnji pripadnici policije i Specijalne antiterorističke jedinice imaju veze sa okupljanjima građana.

To što postoje operativna saznanja ne znači da je neko počinio i krivično djelo.

On je poručio građanima da ne budu izmanipulisani od onih koji štite svoje nezakonito bogatstvo pričom o patriotizmu i zaštiti državnih interesa.

„Od ovih pet ljudi koje sam pomenuo, vjerujem da najmanje troje neći proći provjere o porijeklu imovine.“

Abazović smatra da promjene u policiji nisu u potpunosti besmislene jer prikupljeni podaci mogu biti korišćeni i u kasnijem periodu.

On smatra da je sukob Milana Kneževića i Zdravka Krivokapića nastao zbog opaske koju nije shvatio ozbiljno i on nije doživio da je optužen od strane premijera da ruši Vladu.

„Fašizam i segregacija su neprihvatljivi. Zakon o državljanstvu je iz 2008. i donio ga je DPS. Prethodna Vlada je donijela projekat ekonomskog državljanstva, a ovdje može da neko živi 30 godina i da ne dobije državljanstvo. Pa da li neko očekuje da MUP ne poštuje Zakon?“

Ponovio je da niko neće izgubiti crnogorsko državljanstvo ako se državljanstva sam ne odrekne.

Abazović navodi da se mora izabrati model – da li glasaju ljudi koji žive u Crnoj Gori ili svi koji imaju državljanstvo. Napominje da postoji i situacija da neki građani imaju dva glasa, odnosno da glasaju u više država.

Potpredsjednik Vlade kaže da ima različitih modela i da je jedan da dijaspora ima zagarantovane mandate u Skupštini, da je jedna od opcija da dijaspora glasa u konzularnim predstavništvima…

Abazović upozorava da se manipuliše ozbiljnom tezom o političkom i etničkom inžinjeringom i da su to radili oni koji za to optužuju Vladu.

„Njihova politika je otjerala ljude odavde. Oni su davali državljanstvo onima koje su procijenili politički podobnim…Sramno je i nepošteno da optužuju ove ljude da probaju da inžinjeringom dovedu u pitanje državni status“.

Abazović je podsjetio koliko puta su govorili o pogrešnom biračkom spiskom, a da sadašnja opozicija problematizuje to i pripisuje to novoj vlasti.

Abazović kaže da sa Krivokapićem ima korektnu saradnju, da se slažu oko ključnih strateških stvari, da ima stvari oko kojih se ne slaže, što vidi kao plus..

„Ne mjerkam premijersku poziciju, nemam tu ambiciju“, tvrdi Abazović.

„Građanski pokret URA neće odustati od svojih principa. Ništa suprotno nacionalnom interesu se neće uraditi.“

Abazović priznaje da situacija sa ministrom Leposavićem jeste neobična, ali ne i apokaliptična.

„Naše odluke neće zavisiti od odluka drugih, a ovo je predlog premijera. Ako predlog ne prođe, premijer može da kaže da idemo dalje ili da zahtjeva glasanje o povjerenju Vladi.“