Kopredsjednice Ženskog kluba na sastanku sa predsjednicom Banke hrane

    4 godine pre 458 pregleda Izvor: skupština.me

Sagovornice se saglasile o pokretanju inicijative za osnivanje Savjeta za borbu protiv siromaštva

Kopredsjednice Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore dr Branka Bošnjak i Vesna Pavićević sastale su se danas sa predsjednicom nevladine fondacije Banka hrane Marinom Medojević, na temu rastuće stope siromaštva u Crnoj Gori izazvane pandemijom kovida-19 i moguće saradnje, kako bi zajedničkim aktivizmom pokušali da doprinesu ublažavanju ove vrlo alarmantne situacije.

Imajući u vidu veoma zabrinjavajuće stanje u Crnoj Gori kada je u pitanju ekspanzija siromaštva, a posebno negativne posljedice koje je pandemija kovida-19 ostavila na porodice sa najnižim primanjima, nezaposlene, one sa nesigurnim poslovima, kao i samozaposlene i njihov ekonomski i socijalni status, gospođa Medojević  je ukazala da je neophodno, što hitnije, sistemski djelovati, tako što bi Skupština Crne Gore kao predstavnički dom građana, trebala da osnuje posebni savjet za borbu protiv siromaštva. Ova ideja je naišla na punu podršku kopredsjednica Ženskog kluba, koju će one delegirati članicama Kluba i predsjedniku Skupštine Crne Gore.

Savjet bi sačinjavali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, međunarodnih tijela (SB, EU, UNDP), NVO sektora, privrede, sindikata, univerziteta i vjerskih zajednica.

Cilj Savjeta bi bio koordinacija aktivnosti svih relevantnih činilaca društva, u pravcu sinhronizacije politika i aktivnosti na planu sveobuhvatne borbe protiv siromaštva, kao jednog od najvećih strukturnih problema našeg društva.

Sagovornice su se saglasile da i pored toga što svi relevantni izvještaji, kako domaćih – tako i međunarodnih organizacija, godinama ukazuju na eksploziju siromaštva i na slabu koordinaciju nadležnih državnih institucija, a i segmenata civilnog društva koji se bave ovom problematikom, ipak, do sada nije postojala inicijativa za formiranje ovakvog jednog krovnog tijela.

Takođe, one su zaključile da je fenomen siromaštva veoma kompleksan i da zahtijeva puni angažman svih segmenata društva. Samo zajednička kooridirana aktivnost Vlade, Skupštine, civilnog sektora, međunarodnih organizacija, donatora i privatnog sektora, može dovesti do željenog efekta i rezultata vidljivih na terenu.

Imajući u vidu da Skupština ima zakonodavnu, ali i kontrolnu i predstavničku funkciju, sagovornice su se saglasile i oko toga, da Ženski klub treba da inicira prema  rukovodstvu Skupštine, u što kraćem roku, osnivanje savjeta za borbu protiv siromaštva.

Predsjednica Banke hrane je ukazala kopredsjednicama Ženskog kluba da se ova fondacija već jedanaest godina bavi fenomenom siromaštva i bacanja hrane, pa je ona spremna da se aktivno uključi u pripremu za osnivanje ovakvog tijela, koje je neophodno Crnoj Gori. Takođe, ona je istakla i da bi, ukoliko bi predsjednik Skupštine bio spreman da kopredsjedava savjetom sa predstavnikom civilnog sektora koji se bavi ovom problematikom, uz aktivno participiranje Ženskog kluba, to sa institucionalnog aspekta doprinijelo podizanju reprezentativnosti i uticaju ovog tijela. U tom kontekstu bi se očekivao  najviši nivo i od predstavnika Vlade, kao i predstavnika drugih segmenata društva.

Predsjednica Banke hrane je upoznala sagovornice i o tome da su istraživanja za potrebe Evropskog parlamenta pokazala da ispitanici očekuju da politički prioritet treba da bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti, pa je zato Evropski parlament usvojio Rezoluciju, na predlog Komisije, o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima, u kojoj se traži uvođenje minimalne zarade. Ona je naglasila da su poslanici EU svjesni kako načelo – da sa zaposlenjem nestaje siromaštvo, ne važi u sektorima sa niskim primanjima, niti  za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uslovima, te da čak 95 miliona Evropljana živi u opasnosti od siromaštva, uprkos tome što je Evropska unija jedno od najbogatijih područja na svijetu.

Navela je i da je Svjetska banka, u više navrata, ocijenila da će pandemija direktno uticati na porast siromaštva u svijetu, te da bi zbog usporavanja privrede i ograničene mobilnosti, između 88 i 115 miliona ljudi širom svijeta moglo da bude gurnuto u ekstremno siromaštvo.

Sagovornice su se usaglasile da ovi alarmnatni podaci zahtijevaju hitnu, sistemsku reakciju, pa će u tom pravcu zajednički djelovati i pokrenuti, u što kraćem roku, inicijativu za osnivanje savjeta za borbu protiv siromaštva, kao krovnog tijela koje će umrežiti sve segmente društva u borbi protiv ove pošasti.