Cijena suncokretovog ulja iz Srbije od prošle godine je porasla za 30 odsto, pa je od 1,15 eura stigla do 1,49 eura, koliko trenutno iznosi. Prema najavama proizvođača, u narednom periodu čeka nas dalji rast cijena ovog proizvoda – kazala je Olivera Lakonić iz kompanije Voli.

Cijene ulja povećali su i proizvođači iz Hrvatske, ali je taj rast nešto niži, za 20 odsto.

Kada je riječ o brašnu, još u januaru je, kako navodi Lakonić, jedan dobavljač povećao cijenu za deset odsto, ali u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih promjena u odnosu na to.

Šećer je, kako navodi, poskupio za deset odsto.

Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, Lakonić ukazuje da je, kada je riječ o trgovinama, razlog za povećanje rast nabavne cijene.

“Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta”, navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu.

Zato, kako navodi, potrošači ne usmjeravaju nezadovoljstvo na njihov lanac, jer im je jasno da je porast cijena uslovljen nabavnom cijenom.

“Uočljive su promjene u ponašanju potrošača”, ukazuje Lakonić.

Navodi da je nakon prvog talasa pandemije u martu prošle godine, kada je bila pojačana trgovina i pravljenje zaliha, uslijedio period pada potrošnje. Sada kupci racionalizuju trgovinu i trude se da jednim dolaskom u market obezbijede više namirnica.

“Imajući u vidu da u Voli marketima ni u periodu pojačane trgovine određenih namirnica nije bilo nestašica, potrošači imaju povjerenja u to da ćemo im obezbijediti kontinuitet snabdijevanja i strah nije prisutan”, kazala je Lakonić.

Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena, Gabrijela Nedović iz kompanije Mesopromet ukazuje da maloprodajne cijene mijenjaju u odnosu na promjene nabavne cijene od dobavljača.

“Zašto pak dobavljači povećavaju nabavne cijene, možda je bolje pitati njih. Ono što je logično jeste da je razlog porast cijena sirovina koje koriste za proizvodnju”, smatra Nedović.

Da su sve djelatnosti, uključujući i trgovinu i dalje pod uticajem pandemije, smatraju u kompaniji Merkator u okviru koje posluju marketi Idea. Pobjeda nije dobila precizan odgovor da li je u njihovim marketima došlo do poskupljenja i u kojoj mjeri, ali ukazuju da uprkos izazovima koje je donijela pandemija, preduzimaju sve mjere kako bi potrošačima omogućili jednako pristupačne cijene.

“Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Glavni uzroci pomenutih promjena u nabavnim cijenama na širem nivou ogledaju se u globalnom povećanju berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanju cijena prevoza i energenata”, smatraju u Merkatoru.

Prema posljednjim podacima Monstata za februar, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 646,9 eura, od čega se 277,70 eura izdvaja za hranu.

Gledajući strukturu ove korpe, zanimljivo je primijetiti da je mjesečni trošak za četvoročlanu porodicu za ulje i masti 6,60 eura, što bi prema trenutnim cijenama pojedinih ulja značilo da potroše četiri litra.

Ista porodica, prema procjenama Monstata, za meso potroši 60 eura, odnosno po dva eura dnevno, dok za ribu potroši 3,80 eura za šta u pojedinim marketima može kupiti jedan kilogram pastrmke i to očišćene.