Vlada Crne Gore je, na 16. sjednici održanoj 26. marta 2021. godine kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Predlog izmjena i dopuna je izrađen zbog usklađivanja sa Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima. Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, pored ostalog, uređena je operativna nezavisnost i samostalnost u radu finansijsko-obavještajne jedinice, te poseban položaj njenog rukovodioca, što predstavlja standarde koje mora da ispunjavati kao članica EGMONT grupe.
S obzirom na to da je Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima propisano da Policija postaje organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, to je i glavna novina u odnosu na finansijsko-obavještajnu jedinicu da postaje sastavni dio Ministarstva, budući da je ista organizaciona jedinica Policije. Shodno tome, predviđene su i promjene kada su donosioci odluka u pitanju, u smislu da to više neće biti direktor Policije nego ministar unutrašnjih poslova. Takođe, predviđeno je da finansijsko-obavještajna jedinica bude posebna jedinica u budžetu Crne Gore, kao i da njen rukovodilac samostalno raspolaže budžetom. U namjeri da se sačuva operativnost i samostalnost ove jedinice koju zahtijevaju međunarodni standardi u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, propisano je i da se način korišćenja i raspolaganja njenim materijalno-tehničkim sredstvima uredi aktom Ministarstva unutrašnjih poslova koji je označen odgovarajućim stepenom tajnosti.

Donijeta je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. U skladu sa Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima, naziv Uprave za dijasporu je izmijenjen u: Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima. Takođe, propisana je nova nadležnost Uprave da koordinira i daje podršku dijaspori u integracijskim procesima Crne Gore, kroz pripremu za ulazak u EU. Uredbom su precizirani poslovi koje Ministarstvo vanjskih poslova vrši u oblasti saradnje sa dijasporom – iseljenicima iz Crne Gore i njihovim organizacijama.

Vlada je donijela Odluku o odobrenju uplate sredstava Društvu sa ograničenom odgovornošću za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „ToMontenegro“. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da na račun Društva uplati iznos od milion eura, čime se osnovni i uplaćeni kapital Društva uvećava i iznosi 20 miliona eura.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za NATO. Propisano je da je predsjednik Savjeta predsjednik Vlade, a zamjenik predsjednika je potpredsjednik Vlade. Zadaci Savjeta su razmatranje, predlaganje i koordinacija političkih, vojnih, pravnih, finansijskih i drugih stručnih aktivnosti državnih organa Crne Gore kao članice NATO-a.

Vlada je donijela i Odluku o Savjetu za prava djeteta, koji je jedan od ključnih nacionalnih mehanizama za ostvarivanje prava djeteta. Savjet će svoj rad temeljiti na uspostavljanju i kreiranju politika usmjerenih na djecu i mlade. Podnošenjem inicijativa, te davanjem stručnih mišljenja i prijedloga, Savjet će doprinositi promociji, prevenciji i zaštiti prava djeteta. Odlukom je propisano da je predsjednik Savjeta potpredsjednik Vlade.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou, kojom se, u radu stalnih i povremenih radnih grupa tog tijela, omogućava učešće stručnjaka i predstavnika domaćih ili međunarodnih organizacija ili institucija koji nisu članovi Savjeta.

Vlada je donijela i Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija. Promjene Odluke su bile neophodne kako bi se uskladila sa Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, te kako bi se stekli uslovi za donošenje izmjene Rješenja o imenovanju ovog tijela. Ovim će se omogućiti nastavak vršenja nadležnosti Savjeta u dijelu davanja mišljenja o nacrtima propisa, odnosno strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na rad i razvoj nevladinih organizacija u Crnoj Gori, u cilju unaprjeđenja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija. U cilju transparentnosti i promocije rada Savjeta, dopunama se propisuje obaveza objavljivanja materijala o kojima Savjet raspravlja. Takođe, u cilju detaljnije i kvalitetnije obrade tema kojima se Savjet bavi, dopunama Odluke propisuje se da sjednicama mogu priustvovati i lica koja nisu članovi/ice Savjeta, kao i predstavnici manjinskih grupa kada se razmatraju pitanja koja se odnose na određenu grupu i koja se tiču funkcionisanja i razvoja njihovih udruženja.

Usvojen je Izvještaj o javnom dugu Crne Gore na 31. decembar 2020. godine.
Ukupan javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2020. godine, iznosi 4.408,95 miliona eura, odnosno 105,15 odsto preliminarnog BDP-a, procijenjenog na 4.193,2 miliona eura.
Uzimajući u obzir depozite Ministartva finansija i socijalnog staranja, (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2020. godine, iznosili 872,43 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2020. godine, iznosi 3.536,52 miliona eura, odnosno 84,34 odsto BDP-a.

Vlada je usvojila Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II – 2014-2020 verzija 1.3. Cilj Programa je da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU tako što će sredstva za ovu oblast IPA ll iskoristiti u što većoj mjeri, a što će rezultirati unapređenjem kvaliteta proizvoda, povećanjem obima proizvodnje, većom konkurentnošću i dostizanjem evropskih standarsa bezbijednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru. Budući da je implementacija programa IPARD ll otpočela 2018. godine, te da je za njegovu realizaciju u periodu od pet godina već opredijeljeno 12.740.654 eura, predložene izmjene koje se odnose na tehničke korekcije nemaju dodatni uticaj na budžet. Programom je kao bespovratna podrška poljoprivrednim proizvođačima opredijeljeno ukupno 51.740.654 eura, od čega doprinos EU iznosi 39 miliona eura ili 75 odsto.

Usvojena je Informacija o rezultatima sprovedene analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa crnogorskim državljanstvom. U Informaciji su prezentovani ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira i sudske prakse koju je izvršilo Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja pitanja sticanja crnogorskog državljanstva koje je ova Vlada sebi zadala kao jedan od ciljeva, odnosno da se olakša prijem u crnogorsko državljanstvo koji se, opet, neće kositi sa nekim osnovnim postulatima, ali ni zanemarivati potrebu za rješavanjem statusa određene kategorije lica.
Informacijom se Vlada upoznaje sa rezultatima sprovedene analize, kako bi se iznašlo optimalno rješenje koje će, prije svega, da odlikuje atribut pravednosti i neselektivnosti. Budući da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu regulisano da se Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom precizno propisuju ovi kriterijumi, ukazano je na problematičnost konkretne odredbe sa aspekta njene primjene u praksi i predloženo je da se pristupi izmjeni Odluke, a što bi podrazumijevalo da se uslov neprekidnog boravka definiše tako da se u isti uračunava i periood privremenog boravka, uz stalni boravak koji se dobija na osnovu ovog privremenog. Ocijenjeno je da bi se predloženom izmjenom riješio status nemalog broja građana koji žive, privređuju, plaćaju poreze, i koji su svoj život vezali za ovu zemlju, a usljed ovako definisanih uslova nisu još uvijek uspjeli da steknu crnogorsko državljanstvo.

Vlada je usvojila Informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Ovom Informacijom prezentovani su ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira, a koji imaju za krajnji cilj uređenje biračkog spiska i vraćanje povjerenja građana u birački proces. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koji će biti upućen na javnu raspravu. Ističe se da je do predloženih izmjena i dopuna Zakona dovela činjenica da samo uređeno prebivalište znači tačan i precizan birački spisak. Naime, Ustavom Crne Gore, članom 45, propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Kao jedan od ključnih problema koji je i izvor nepovjerenja u sam birački proces konstatovana je činjenica da biračko pravo koriste crnogorski državljani koji u suštini imaju fiktivno prebivalište tj. prijavljeno i nikad odjavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a de facto žive, privređuju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i ostanu, kao i da ova lica nemaju obavezu da odjave prebivalište, već je to ostavljeno kao mogućnost propisana Zakonom o registrima prebivališta i boravišta. Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna ovog zakona i pristupilo izradi samog akta kojim je mogućnost odjave prebivališta izmijenjena u obavezu. Takođe, kako bi se stvorilo jedno održivo rješenje, te zaokružila ova zakonodavna cjelina, predložene su i druge intervencije na tekst važećeg Zakona.

Usvojena je Informacija o dodjeli pomoći medijima u skladu sa ekonomskim posledicama izazvanim pandemijom COVID-19. Na predlog Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, Vlada je donijela odluku o dodjeli pomoći medijima u cilju prevazilaženja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, te za prvu grupu medija opredijelila pomoć u iznosu od 150.000 eura i to: 120.000 eura za štampane medije i 30.000 eura za portale. Pomoć će biti realizovana putem javnog konkursa Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija koji će ubrzo biti objavljen. Konkurs će biti fokusiran na izradu sadržaja od javnog interesa u dnevnim štampanim medijima i na internetskim publikacijama u vezi sa procesom vakcinacije protiv koronavirusa, kao i epidemiološkim mjerama.
Imajući u vidu važnost medija u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, kao i potrebu da njihovo funkcionisanje ne bude ugroženo, prepoznato je da je, pored opštih mjera Vlade Crne Gore koje se odnose na likvidnost privrede, pa i na privredna društva koja su osnivači crnogorskih medija, shodno budžetskim mogućnostima, potrebno preduzeti dodatne mjere u cilju obezbjeđivanja održivosti medija. Vlada Crne Gore je uzela u obzir okolnost da usljed krize uslovljenom pandemijom koronavirusa gotovo svi mediji u Crnoj Gori funkcionišu sa poteškoćama i neizvjesnim stepenom održivosti, te smanjenjem obima oglašavanja, padom tiraža kod štampanih medija i dr. Takođe, prepoznato je da su pravovremene i pouzdane informacije koje se odnose na prirodu i stepen ugroženosti javnog zdravlja, te puna informisanost građana o preporukama i mjerama u borbi protiv koronavirusa, izuzetno značajne aktivnosti koje sprovode mediji u cilju javnog interesa. Na ovaj način, Vlada će ovim dodatnim mjerama koje se odnose na medije, obezbijediti njihovu održivost, te samim tim i podršku pluralnom informisanju javnosti u ovom izazovnom momentu za naše društvo u cjelini.

Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu odluke o Nacionalnoj investicionoj komisiji. Shodno organizacionim izmjenama u sastavu Vlade donijeta je Odluka o Nacionalnoj investicionoj komisiji kojom će rukovoditi predsjednik Vlade. Suštinska uloga Nacionalne investicione komisije je da sistemski prati i planira ulaganja u infrastrukturu u oblastima koje su predmet podrške Zapadnobalkanskog investicionog okvira, odnosno sektorima saobraćaja, energetike, zaštite životne sredine, društvenim djelatnostima i digitalne infrastrukture. Ovaj zadatak Nacionalna investiciona komisija ostvaruje usvajanjem metodologije i utvrđivanjem Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata.

Usvojena je Informacija o aktivnostima po osnovu članstva Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).
Vlada je usvojila Informaciju o Planu rada za 2021. godinu u okviru Programa saradnje Vlade Crne Gore i Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) i prihvatila Plan rada. Glavne komponente Plana, u skladu sa petogodišnjim Programom saradnje Vlade Crne Gore i UNICEF-a su socijalna i dječija zaštita, kvalitetno obrazovanje i osnaživanje adolescenata, kao i praćenje stanja prava djeteta i pristup pravdi.

Usvojena je Informacija o zaključivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o aktivnostima Francuske razvojne agencije, Institucije „Proparco“ i „Expertise France“ u Crnoj Gori i prihvaćen tekst Sporazuma.

Vlada je usvojila Izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima za 2020. godinu. U Izvještaju se navodi da je u toku prošle godine na putevima u Crnoj Gori registrovano ukupno 4.592 saobraćajne nezgode, što u odnosu na 2019. godinu (6.210) predstavlja smanjenje za 1.618 saobraćajnih nezgoda ili za 26,1 odsto. Saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom bilo je 3.102, što u odnosu na 2019. godinu (4.286) predstavlja smanjenje za 1.184, ili za 27,6 odsto. Saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima registrovano je 1.490 ili u odnosu na 2019. godinu (1.924) manje za 434 saobraćajne nezgode, odnosno manje za 22,6 odsto. Od toga broja bilo je 42 nezgode sa poginulim licima, u odnosu na 2019. godinu (45) manje za 3 saobraćajne nezgode, ili za 6,7 odsto, dok je nezgoda sa povrijeđenim licima bilo 1.448. U poređenju sa 2019. godinom (1.879) to je smanjenje za 431 saobraćajnu nezgodu, ili 22,9 odsto.

Usvojen je Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama za 2020. godinu. Izvještaj sadrži i osvrt Ministarstva unutrašnjih poslova na same podatke i postupanje Uprave policije u godini za nama, a u odnosu na javna okupljanja i javne priredbe. Kao ključno u ovom segmentu se ističe činjenica da u izvještajnom periodu, kako percepcija javnosti, tako i opšti utisak, svjedoče jednom selektivnom postupanju Uprave policije u odnosu na (ne)dozvoljavanje održavanja javnih okupljanja, obezbjeđivanje javnih okupljanja, kao i različito postupanje u odnosu na obavezu prijavljivanja pojedinih javnih okupljanja. Ocijenjeno je da je to razlog za zabrinutost, a, sljedstveno tome, iziskuje i potrebu djelovanja, prevashodno Ministarstva unutrašnjih poslova, kroz sve zakonom date mehanizme. Krajnji rezultat kojem se teži jeste puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, odnosno u konkretnom slučaju poštovanja prava na slobodu javnog okupljanja.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Komisije za žalbe za 2020. godinu.

Usvojen je i Izvještaj o izvršenju Godišnjeg plana zvanične statistike za 2020. godinu. Izvještaj sadrži prikaz realizacije planiranih statističkih istraživanja, po statističkim oblastima, definisanih Godišnjim planom zvanične statistike za 2020. godinu. U Izvještaju se navodi da je u prošloj godini realizovano 208 ili 99 odsto statističkih istraživanja definisanih Godišnjim planom. Usljed uticaja pandemije COVID-19 nisu realizovana tri statistička istraživanja, po jedno iz nadležnosti Uprave za statistiku, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstva nauke.

Vlada je, pored ostalog, utvrdila i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.