Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je rekao da Tužilački savjet (TS) suprotno zakonu nije utvrdio prestanak tužilačke funkcije tužiocima i rukovodiocima tužilaštava koji su ispunili uslove za starosnu penziju.
„Iako je je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da državnom tužiocu prestaje funkcije, pored ostalog, ispunjenjem uslova za starosnu penziju. To je dalje prouzrokovalo da TS nije utvdio ni prestanak funkcije bilo kojeg rukovodiocu državnog tužilaštva, iako je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija kada mu prestane tužilačka funkcija“, kazao je Leposavić.
On je istakao da TS nije ispunilo očekivanja građana Crne Gore, Evropske komisije u obezbjeđivanju samostalnosti državnog tužilaštva i tužilaca i da se ono mora reformisati.
On je istkao da je stanje u tužilaštvu stvorila prethodna vlast, dovodeći time Crnu Goru u status zemlje hibridnog režima.
On je odgovarao na pitanje poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragana Bojovića koji je tražio od ministra da ocijeni rad Tužilačkog savjeta, posebno u dijelu nadzora i koordniacije ovog tijela sa Vrhovnim i Specijalnim državnim tužilaštvom.
Bojović je dodao da s obzirom da Ministarstvo pravde ima svog predstavnika u TS, te ima neposredan uvid u rad tužilačke organizacije u cjelini, da li je zadodovoljan načinom djelovanja i učinkovitošću najviših organa ove državne institucije, naročito SDT i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Leposavić je kazao da niko ko objektivno posmatra rad Specijalog i Vrhovnog državnog tužilaštva, ne može biti zadovoljan njihovim radom.
„Podsjetiću da je Tužilački savjet u 2019. godini započeo proceduru izbora 11 rukovodilaca državnih tužilaštva koja do danas nije okončana. Nije razriiješen ni jedan tužilac, a takođe, nije ozbiljno disciplinski odgovarao niti jedan tužilac, u toku prethodne godine pokrenuta su tek dva disciplinska postupka, dok u toku 2019. godine nije pokrenut niti jedan, zbog čega je posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2020. godine konstatovao da je „bilans rezultata primjene disciplinske odgovornosti i dalje loš“. Ovo je ponovljeno i od strane Pododbora Evropske komisije za pravdu slobodu i jednakost koji je 17. i 18. marta ove godine, pored ostalog, istakao da disciplicnke komisije „još uvijek imaju nedosljedan pristup rješavanju slučaja i da pravni lijek protiv njihovih odluka još nije zakonski predviđen“, rekao je Leposavić.
Pročitajte još