Samo pet godina od istorijskog Pariskog klimatskog sporazuma, polovina od 324 evropske elektrane na ugalj ili je već zatvorena ili se obavezala da će prestati sa radom do 2030. godine. Ova značajna prekretnica postignuta je u  ponedeljak, kada je britanska energetska kompanija EDF najavila zatvaranje termoelektrane Vest Buron do 2022. godine.

 Upotreba uglja u Evropi naglo opada od 2012. godine [1]. Trinaest evropskih zemalja više ne koristi ugalj, a još jedanaest je usvojilo odluke o postupnom ukidanju uglja do 2030. Čak i u zemljama gdje je ugalj osnovni energent, poput Grčke – čiji se udio lignita u energetskom miksu smanjio sa oko 50% na 20% u posljednjih pet godina – radi se na ubrzanom prelasku sa uglja na čiste izvore energije već do 2023. godine, pet godina ranije  nego što je predviđeno. Mađarska je još jedna istočno-evropska zemlja koja je odlučila da ubrza ukidanje uglja do 2025. godine, umjesto 2030. Do sada, Sjeverna Makedonija je jedina zemlja Zapadnog Balkana [2] koja planira da postupno ukida ugalj do 2030.

Svjedoci smo velikih promjena koje se dešavaju u industriji uglja posljednjih godina. Moramo biti svjesni da se bliži vrijeme kada će opstanak sektora uglja i u Crnoj Gori biti doveden u pitanje posebno iz razloga ekonomske neisplativosti i nekonkurentnosti u odnosu na obnovljive izvore energije.

Što prije postanemo svjesni ove činjenice i započnemo proces pravedne tranzicije kroz ekonomsku diversifikaciju u Pljevljima sa jedne strane, a sa druge strane inteziviramo aktivnosti na povećanju udjela obnovljivih izvora energije i obezbeđivanju neophodnih uslova za investiranje spremnije ćemo se suočiti sa izazovima procesa  energetske transformacije.