Imenovanjem bivšeg poslanika SNPa, Aleksandra Damjanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave prihoda, Vlada Crne Gore nastavlja, u najmanju ruku, upitnu kadrovsku politiku u sektorima koji su posebno osjetljivi na korupciju i u kojima su potrebne korjenite promjene, smatraju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora ( MANS ).

Podsjećaju da je Uprava prihoda nastala spajanjem Poreske uprave i Uprave igara na sreću, što su dvije državne institucije koje su u proteklom periodu bile posebno opterećene zloupotrebama i značajnim propustima kada je u pitanju kontrola i naplata poreza. Ovo je posebno bilo vidljivo kada su u pitanju takozvane privilegovane kompanije u vlasništvu lica bliskih DPS-u i njenom predsjedniku, Milu Đukanoviću.

Upravo zbog toga, po njima, je neshvatljiva odluka Vlade Crne Gore da na tako odgovornu poziciju imenuje Damjanovića čija dosadašnja radna biografija u Skupštini Crne Gore nije bila lišena postupaka od kojih su dominantno imali koristi prethodni režim i sa njime povezani tajkuni.

Naime, ukazuju iz MANS-a, kao predsjednik Odbora za ekonomiju finansije i budžet, Damjanović je bio dio  skupštinske delegacije koja je sredinom 2010. godine posjetila Prvu banku Crne Gore kako bi se utvrdilo da li je pomoć koju je ta banka dobila iz budžeta zakonito trošena. Delegacija koju su osim Damjanovića tada činili današnji guverner CBCG, Radoje Žugić i poslanik DPS-a, Zarija Franović, nije registrovala bilo kakvo kršenje zakona.

Dvije godine nakon toga, istraživanje OCCRP-a i MANS-a o poslovanju Prve banke je pokazalo da su u momentu posjete skupštinske delegacije postojali vrlo konkretni dokazi o nezakonitim radnjama te banke, kršenju bankarskih procedura, nenamjenskim upravljanjem depozitima klijenata, te davanju kredita bez pokrića povezanim licima.

Iako je predmet rada njegovog odbora bila kontrola kako Prva banka troši pomoć iz državnog budžeta, Damjanović je tada u emisiji „Načisto“ rekao da „ukoliko su ti podaci tačni, time je trebala da se bavi CBCG“, ali i potvrdio da je sa članovima porodice Đukanović imao, kako je kazao, „građanske neformalne susrete“.

Da „susretanje sa interesima porodice Đukanović“ nije okončano sa slučajem Prve banke, Damjanović je potvrdio već 2014. godine, nakon što je MANS Skupštini uputio predlog za izmjenu legislative kojim se definiše finansiranje političkih partija i predložio formiranje posebnog skupštinskog tijela koje bi se bavilo kontrolom primjene zakona.

Tada je, napominju iz MANS-a, Damjanović predložio amandman da kontrola finansiranja partija pređe u nadležnost njegovog odbora, što je i usvojeno zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a.

„Kako je nakon toga izgleda kontrola finansiranja partija od strane Damjanovićevog odbora i koja partija je imala od takve kontrole najviše koristi, imali smo prilike da vidimo na svim dosadašnjim izborima“, ističu iz MANS-a.

Sve ove informacije su, tvrde oni, odavno poznate javnosti, vjeruju i samoj Vladi Crne Gore, pa je, kako ističu, neshvatljivo zašto je izbor za resore u kojima su neophodne korjenite reforme, pao baš na Damjanovića. Nakon sjednice, Vlada još uvijek nije objavila detaljniju informaciju o izboru v.d. direktora Uprave prihoda, niti čiji je to konkretno bio predlog.

„U svakom slučaju, smatramo da ovakvim kadriranjem na pozicijama koje su posebno osjetljive na korupciju i koje zahtjevaju maksimalnu transparentnost rada državnih organa, Vladu nažalost još uvijek ne pravi otklon od onoga što je bila praksa prethodne vlasti. Ovo naročito jer se radi o resorima od kojih se mnogo očekuje kada je u pitanju borba protiv korupcije kao jedno od ključnih obećanja koja su dana građanima“, zaključuju u saopštenju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.