Povodom Svjetskog dana srca, juče su u Podgorici na više lokacija besplatno mjereni krvni pritisak, šećer i tjelesna težina, a odziv građana, prema riječima sagovornika Dnevnih novina, bio je dobar. I ljekari i građani saglasni su da su ovakve akcije dobrodošle, te da bi ih trebalo organizovati češće i na više lokacija u gradu.

Obilježavanje Svjetskog dana srca ima za cilj da ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera, i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja. U Evropi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti srca i krvnih sudova učestvuju sa više od 50 odsto u ukupnom mortalitetu, a od toga, upozorila je dr Sabina Ćatić iz Instituta za javno zdravlje, polovina umire od akutnog koronarnog sindroma.

“Podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris godišnje obolijeva više od 1.000 osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra AKS, broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1.440”, kazala je Ćatić.

Od akutnog koronarnog sindroma, dodaje, češće obolijevaju i umiru muškarci nego žene.

“Podaci pokazuju da su prijavljena 902 slučaja AKS muškog pola (63 odsto) i 538 slučajeva AKS ženskog pola (37 odsto). Broj umrlih od AKS iznosio je 212, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63,2 odsto) nego ženskog (36,8 odsto). Najviše umrlih, njih 75,4 odsto, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 96,2 odsto osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 3,8 odsto umrlo od nestabilne angine pektoris”, rekla je Ćatić.

Veliki broj građana iskoristio je juče priliku i besplatno, bez zakazivanja i čekanja, mjerio krvni pritisak i šećer u krvi, te čuo savjete stručnjaka o tome kako da sačuvaju svoje zdravlje i preveniraju kardiovaskularne bolesti.

Kardiovaskularne bolesti klinički se manifestuju najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života koji podrazumijeva pušenje, nezdravu ishranu i fizičku neaktivnost, te prisustvo faktora rizika, odnosno povišene vrij ednosti masnoće u krvi, povišenog krvnog pritiska i povišene vrijednosti šećera u krvi.

“Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi. Iako je kliničko ispitivanje kardiovaskularnih bolesti uglavnom akutno, one se često razvijaju postepeno i uzrokuju značajan gubitak u kvalitetu života i invalidnost”, naglasila je dr Sabina Ćatić.

Zato se, kako je rekla, ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca obilježava pod sloganom “Budi heroj svoga srca”.

“Glavni poziv na djelovanje u ovogodišnjoj kampanji usmjeren je na obećanje sebi, svojoj porodici, svojim prijateljima, svojim bolesnicima, stanovništvu da male promjene u životnom stilu mogu uticati na zdravlje našeg srca” istakla je Ćatić.

Specijalisti Klinike za bolesti srca Kliničkog centra Crne Gore na Poliklinici te ustanove bili su dostupni građanima za savjete kako da preveniraju nastanak koronarne bolesti.

“Odziv građana na Poliklinici bio je prilično dobar. Mjerili smo krvni pritisak i šećer pacijentima i uzimali kratku anamnezu kako bismo imali uvid da li postoje faktori rizika za nastanak koronarne bolesti. Hipertenzija i dijabetes melitus su glavni faktori rizika za dobijanje koronarne bolesti pa je bitno njih korigovati i održavati u referentnim vrijednostima”, kazala je Dnevnim novinama internista dr Stojana Brašanac.

U kratkom razgovoru sa pacijentima juče su, kaže, pokušali da im skrenu pažnju ako treba šta da koriguju. Pacijenti su, dodaje, dobili savjete da, ako treba, promijene stilove života, povećaju fizičku aktivnost, poboljšaju ishranu, prestanu da puše…