Sastanak o Predlogu Zakona o radu organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 30. septembra 2019. godine.

Učestvovalo je više od 30 predstavnika crnogorskih kompanija koji su iznosili primjedbe na predložena rješenja i sugestije u cilju njihovog unapređenja.

Uvodničari su bili generalni sekretar Komore Pavle D. Radovanović i generalni direktor Direktorata za rad Ministarstva rada i socijalnog staranja Zoran Ratković. U radu su učestvovali i Irena Joksimović iz resornog ministarstva, te savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta.

Sastanak je organizovan u susret sjednici Savjeta za konkurentnost, čiji je član predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, na kojoj će biti razmotren ovaj sistemski akt. Predsjednik će tada govoriti o potrebi dodatnog unapređenja pomenutog akta u skladu sa sugestijama i potrebama privrede.

– Nesporno je da je tekst Zakona unaprijeđen u određenim oblastima u odnosu na važeći, ali i dalje postoje otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na liberalizaciju otkaza ugovora o radu, postojanje akta o sistematizaciji, obaveznost mirnog rješavanja sporova – rekao je Radovanović.

Generalni direktor Direktorata za rad Ministarstva rada i socijalnog staranja Zoran Ratković je ukazao da je predloženi akt rezultat transparentnog dijaloga socijalnih partnera, te da je za pet mjeseci trajanja javne rasprave održano sedam okruglih stolova.

– U Briselu smo saopštili da ne postoji država u okruženju niti u EU koja je na tako transparentan način donijela ovako važan zakon – rekao je Ratković.

On je podsjetio da je, sa visokim stepenom usaglašenosti socijalnih partnera, Nacrt Zakona 15. maja 2018. proslijeđen EU na usaglašavanje. Prema riječima Ratkovića, iz Brisela je prije 15 dana ocijenjeno da je 95 odsto Zakona usaglašeno. Preostalo je da se usaglase pojedine odredbe Zakona o radu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.

– Zakon o radu čini 14 evropskih direktiva. Njegovi osnovni ciljevi su postizanje pune fleksibilnosti na tržištu rada, prilikom zasnivanja, trajanja i prestanka radnog odnosa, zatim suzbijanje sive ekonomije i borba protiv rada na crno, te staranje o primjeni ovog akta sa posebnom ulogom Inspekcije rada i Agencije za mirno rješavanje sporova. Mislim da ćemo kroz fleksiblizaciju tržišta rada i suzbijanje sive ekonomije postići glavni cilj a to je novo zapošljavanje – rekao je Ratković, dodajući da je Privredna komora dala značajan doprinos koncipiranju novog Zakona o radu.

Magdalena Vukčević, CEDIS, istakla je da je ova kompanija poslala 30 komentara na ovaj akt. Ovom prilikom je posebno potencirala značaj toga da se Zakonom, propiše da se u Ugovoru o radu pored mjesta rada definiše i područje rada ili da se preuzmu rješenja iz okruženja u kojima se navodi „glavno mjesto rada“. Razlog toga je što je osnovna djelatnost CEDIS-a distribucija električne energije, pa se nekada radovi na dalekovodima prostiru na više opština. Zaposleni zbog specifične djelatnosti ne obavljaju poslove u samo jednom mjestu rada. Ona je takođe iznijela stav da ograničavanje prekovremenog rada u ovoj djelatnosti od javnog interesa može dovesti do toga da se zbog poštovanja Zakona o radu ne ispune obaveze iz Zakona o energetici.

Radoje Čolaković, NTC Logistics Nikšić, pitao je da li član 18 predloženog Zakona o radu onemogućava rad kod više poslodavaca. Ratković je odgovorio da se ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom može zaključiti kod više poslodavaca, s tim da prvi treba da obuhvati polovinu radnog vremena.

Aleksandra Čizmović, Pivara „Trebjesa“, smatra da propisivanje nepunog radnog vremena na 20 sati često ne odgovora njihovim potrebama, jer moraju plaćati veće naknade za posao koji može da se obavi i u upola kraćem roku. Ona smatra da nije rješenje da se sudska zaštita po ovom zakonu uslovljava prethodnim postpukom pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Ratković je kazao da se ovim rješenjem štiti javni interes kao i stranke u sporu od visokih troškova.

Spasoje Đurđić, Mercator-CG, osvrnuo se na potrebu da poslodavac može da otkaže ugovor o radu bez disciplinskog postupka. Iako se sa tim saglasio predstavnik Vlade, na sastanku je ukazano da u praksi sudovi obaraju rješenja o otkazu ugovora o radu ukoliko disciplinski postupak izostane. Đurđić je istakao i da je i trgovinu trebalo podvesti pod sezonske poslove u ovom zakonu.

Savo Đurović, Porto Montenegro, smatra da je potrebno dodatno precizirati član 34 koji propisuje da ugovor o radu izuzetno može da se zaključi na određeno vrijeme čiji je prestanak unaprijed definisan rokom, izvršavanjem posla ili nastupanjem određenog događaja. Kako se navodi da se takav ugovor može zaključiti sa direktorom kompanije, on smatra da je neophodno precizirati da je riječ o izvršnom direktoru.

Mirsada Mehović iz Mesoprometa je kazala da rješenje, da se sporazum o prestanku radnog odnosa, mora ovjeravati kod notara nije dobro sa apsekta njihove firme. Oni imaju maloprodajne objekte širom Crne Gore i teško je očekivati da će radnici ovim povodom dolaziti u Bijelo Polje. Ratković je kazao da se ovim rješenjem sprečavaju zloupotrebe blanko potpisanih sporazuma o prestanku radnih odnosa, te da notarska usluga materijalno ne opterećuje poslodavca u značajnoj mjeri.

Đorđe Aleksić, Belvi Hotels Group, pitao je da li se Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih tretira kao poslodavac i da li preko nje mogu da se angažuju radnici na tri godine. Da li agencije mogu međusobno da razmjenjuju radnike, a da radnik pritom ne ostvari puno radno vrijeme.

Bodin Minić, Šimšić Montmilk, ukazao na, kako smatra, kontradiktornosti u članu 34, stav 4, koji se odnosi na period u kojem je zaposlenog Agencija ustupila poslodavcu, a koji je novim zakonom produžen na 36 mjeseci.

Jelena Knežević, Voli Trade, smatra da je rješenje po kojem zaposleni ima pravo na porodiljsko odsustvo ukoliko je drugi roditelj nezaposlen biznis barijera. Njome se, između ostalog, daje pravo muškarcu da koristi dio porodiljskog bolovanja. Zoran Ratković je odgovorio da je ovo rješenje preuzeto iz Direktive EU koja štiti prava zaposlenog roditelja. Predstavnicu Nall International grupe Delidu Kočan interesovalo je u kom trajanju je predviđeno porodiljsko bolovanje i kako se nadovezuje na roditeljsko odsustvo. Ratković je odgovorio da je riječ o 28 dana pred planirani termin rođenja, 70 poslije rođenja koje koristi isključivo majka, dok ostatak do 365 dana mogu da podijele oba roditelja.

Zoran Odalović, kompanija „Krušo“ Herceg Novi, ocjenjuje da je nepotrebno oglašavati slobodna radna mjesta kod Zavoda za zapošljavanje, što se kosi sa principom fleksibilnosti zasnivanja radnog odnosa za koji se Zakon o radu zalaže. U komentaru na ovo pitanje je rečeno da poslodavac može da zaključi ugovor o radu bez oglašavanja slobodnog radnog mjesta, osim u slučaju kada je poslodavac država, odnosno kada je riječ o javnim ustanovama.