Plaćanje gotovinom polako, ali sigurno odlazi u istoriju iz više razloga, a jedan od njih je što ono usporava ekonomske aktivnosti, održava sivu ekonomiju jer države imaju vrlo ograničene mogućnosti praćenja novčanog prometa, kažu stručnjaci odgovarajući na pitanje da li i Crna Gora treba poput, recimo, Sjeverne Makedonije da ograniči plaćanje u kešu.

Sjeverna Makedonija je, podsjetimo, nedavno ograničila plaćanje u kešu do 500 eura, objasnivši da je jedan od razloga borba protiv sive ekonomije, ali i sprečavanje pranja novca. Tragom te vijesti postavljeno je pitanje državnim institucijama, ekonomistima, bankarima i poslanicima da li bi i Crna Gora trebalo da slijedi taj primjer.

Iz Ministarstva finansija njihovoj redakciji su kazali da do sada nijesu imali inicijativu za ograničavanje, odnosno limitiranje transakcija u gotovini. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković je kazao da se treba pripremiti na trend da će gotovina polagano iščezavati, jer države u tom dijelu imaju vrlo ograničene mogućnosti praćenja novčanog prometa.

“Sjeverna Makedonija je unijela ograničenje u Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Umjesto keša, kupci robe i usluga u vrijednosti većoj od 500 eura mogu koristiti isključivo kartice i plaćanje preko računa u bankama. Obrazloženje te odluke je u smanjenju sive ekonomije. Crna Gora praktikuje sva pozitivna iskustva, što ne znači da treba da uvodi jača ograničenja od onih koja važe u EU, niti se to traži od nas”, kazao je Pejaković odgovarajući na pitanje da li i u Crnoj Gori treba uvesti ograničenje plaćanja u kešu.

On podsjeća da je Crna Gora u procesu harmonizacije sa direktivama EU.

Na pitanje da li su u Udruženju pravili analizu u segmentu ograničenja plaćanja gotovinom, Pejaković ističe da su konkretni statistički podaci kod Centralne banke Crne Gore, gdje se svakako razmišlja i o ovom segmentu poslovanja.

“Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave u procesu digitalizacije, fiskalizacije i jače naplate taksi, pokrenulo je program za elektronsko plaćanje administrativnih taksi. Formirana je radna grupa, uz participaciju Udruženja banaka i konkretno uključenje komercijalnih, aquiring banaka u segment tarifiranja i obezbjeđenja infrastrukture konkretnog projekta uz definisanje POS podrške. U skladu sa standardima, neophodno je da se sertifikuju softver i POS terminali. Radi se na smanjenju sive ekonomije sa više aspekata”, kaže generalni sekretar Udruženja banaka.

Vasilije Kostić, profesor na Fakultetu za menadžment, kaže da se savremeni platni promet nepovratno kreće u pravcu istiskivanja gotovine to je i intencija EU, odnosno njenih organa.

“Smatram da je od samih nastojanja da se gotovina isključi iz platnog prometa važnija prirodna tendencija sistema da se kreće u tom pravcu dakle evolutivna promjena naspram konstruktivne promjene”, kazao je Kostić.

Savremeni platni promet prati dinamičnu promjenu u odvijanju ekonomskih aktivnosti, ubrzanih do nevjerovatnih granica mogućnostima informacionih i telekomunikacionih tehnologija.

“Pa svako usporavanje, a to izaziva plaćanje gotovinom, mora da bude zamijenjeno bezgotovinskim elektronskim načinom plaćanja. Na taj način plaćanje gotovinom će ubrzo biti prošlost pa s tog aspekta svako određivanje granice u plaćanju kešom ne samo kod nas je aproksimativno i pomalo anahrono. Ipak, potreba za kešom i plaćanjem u kešu još ima svoje razloge, pa će tako neko vrijeme funkcionisati. Potrebe su različite od zemlje do zemlje pa se nameće i dilema o limitu u plaćanju gotovinom, u različitim zemljama, jer nivo razvoja određene ekonomije opredjeljuje nivo raspoloživog dohotka građana, što uslovljava i obim transakcija i njihovu strukturu. S tog aspekta granica u raspolaganju gotovinom u cilju plaćanja bi morala biti direktni izraz karakteristika same ekonomije, njenog finansijskog sistema, odnosno obilježjima platnog prometa i ciljeva koji se određivanjem te granice žele postići”, ocijenio je Kostić.

Logično je pretpostaviti, kaže ovaj ekonomski analitičar, da ta granica u nominalnom iznosu može biti viša tamo gdje je viši nivo ekonomskog razvoja, ali to zavisi i od mnoštva drugih okolnosti nivoa tehničko-tehnološkog razvoja, jer je stepen raspolaganja gotovinom manji u visoko razvijenim ekonomijama.

“Definitivno, nikada nije rano krenuti u susret nečemu što sigurno dolazi, naprotiv to se zove proaktivno djelovanje koje je osnov svekolikog uspjeha. Tako i promjene u podsticanju istiskivanja gotovine iz platnog prometa su potpuno opravdane. Granica ograničenja će svakako biti aproksimacija (manje ili više dobra), ali i toga treba biti svjestan”, kaže Kostić.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić kaže da je dobro što sve veći broj građana koristi bezgotovinsko plaćanje kreditne kartice.

“Ali nijesam siguran da bi ograničavanje plaćanja gotovinom riješilo postojanje sive ekonomije. Uz to, veoma teško bi bilo odrediti koji je to limit za gotovinsko plaćanje. Ko je u sivoj zoni, naći će veoma lako način da ovaj propis izigra”, rekao je Sekulić.

Pejaković podsjeća na praksu u Hrvatskoj, članici EU, od koje Crna Gora uzima sva pozitivna iskustva. Hrvatska je ova ograničenja uvrstila u Zakon o fiskalizaciji tako što jedan obaveznik fiskalizacije smije drugom obavezniku platiti fakturu u gotovini do najviše 675 eura, dok je kod Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma iznos gotovinske transakcije sa 15.000 eura smanjen na 10.000 eura.

“Blokirani poduzetnici ne smiju plaćati gotovim novcem, a ukoliko naplate u gotovini, dužni su je odmah položiti na žiro račun”, objašnjava Pejaković.

On ističe da gotovinska plaćanja građana nijesu predmet ovih ograničenja.

“Ukoliko transakcija iznosi više od pomenutih ograničenja, plaćanje, ili naplatu treba izvršiti ili putem kreditne kartice, ili nalogom preko bankovnog računa”, pojašnjava generalni sekretar UBCG.