Nakon što je biznismen Dragan Brković juče poslije saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu u vezi kredita iz Abu Dabi fonda izjavio da se prethodna Vlada nije bavila proizvodnjom, da je nije interesovala ni proizvodnja, ni izvoz, ni zapošljavanje, kao i da je bila šminkerska vlada reagovala je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja mu je predlaže da se ne bavi politikom, već da se skoncetriše na postojeći proces u tužilaštvu.
“To je bila više šminkerska vlada koja je političkom pričom, a to su naravno glasači i kaznili. Nijesu litije bile zbog crkve već zbog socijalnog nezadovoljstva, jer vidite kakav je izvoz, kako se živi, kakva je zapošljenost”, rekao je juče Brković.
Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić je reagujući na te tvrdnje kazala da je zaprepašćena time što “privrednik” Brković, dobro poznatog poslovnog renomea, na vratima tužilaštva daje sebi za pravo da komentariše rad Vlade čiji je član bila.
“Ono što me raduje je da o radu Vlade dotični “privrednik” ima negativno mišljenje, jer da je drugačije, sa tim bih već imala problem”, kazala je u izjavi za CdM Sekulić.
U vrijeme vlade čiji sam član bila, dodala je ona, crnogorska ekonomija je sve do početka pandemije bilježila najviše stope rasta.
“Dakle, naši privrednici širili su svoje poslovanje, zapošljavali više ljudi, bolje ih plaćali. Za razliku od većine, Brković na žalost nije uspijevao da postavi na zdrave osnove svoje biznise, a što najbolje znaju radnici – od Herceg Novog do Pljevalja”, tvrdi Sekulić.
Prema njenim riječima politika prethodne vlade ogledala se u dosljednoj primjeni nediskriminatorne i zakonite podrške privrednicima.
“Kao i od svih drugih i od “privrednika” Brkovića se očekivalo samo da savjesno koristi dodijeljene državne resurse, uredno plaća zaposlene, izmiruje dugove prema povjeriocima, plati poreze državi, lokalne takse i naknade, te da slobodno zadrži sav neto profit. S obzirom da to nije bio u stanju da uradi, predlažem mu da se sada ne bavi politikom, već da se skoncetriše na postojeći proces u tužilaštvu”, zaključila je Sekulić u izjavi za CdM.
Po nalogu specijalne državne tužiteljke Stojanke Radović juče je saslušan vlasnik kompanije Vektra Jakić Dragan Brković u vezi sa novcem koji je njegova firma dobila od kredita iz Abu Dabi fonda. On je pred tužiteljkom negirao da je nezakonito trošio novac iz pomenutog fonda, kazao je da je njegova firma radila u skladu sa zakon, te da posjeduje urednu dokumentaciju o utrošenom novcu koja je zavedena i u Investicionom razvojnom fondu.
Brković je juče došao bez advokata jer smatra da za tim nema potrebe, a nakon saslušanja pušten je na slobodu.
Naveo je da je IRF-u prije odobrenja kredita dostavljena kompletna dokumentacija: fakture, privremene situacije, konačne situacije, kao i uplate iz kojih se vidi kako su radili.
“Nema tu štete po državu, jer IRF ima koleteral na opremu u iznosu od 5.200.000 eura. To je 100 odsto više nego što smo dobili kredita. Prvu ratu kredita vratili smo preko računa kćerke kompanije. Imamo šest, sedam kompanija preko kojih bi mogli da servisiramo obavezu vraćanja kredita jer peletara u Pljevljima proizvodi 60.000 tona peleta koji na tržištu vrijedi 10 miliona eura. Međutim, nijesu dali ni da se ta fabrika razvije niti da krene punim kapacitetom”, kazao je Brković.
Specijalno tužilaštvo početkom 2019. godine počelo je da ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 2015. godine dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.
Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa predstavnicima Abu Dabi fonda za razvoj potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević.
Izviđaj je pokrenut zbog podjele 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristile za neke druge namjene.
Prema uslovima finansiranja iz Abu Dabi fonda, bilo je propisano da iznos kredita može da bude najmanje milion, a najviše tri miliona dolara, a novac je bio predviđen za namjensko trošenje.
Uslovi kredita iz arapskog fonda na papiru su bili veoma povoljni, sa kamatnom stopom od 2,5 odsto, grejs periodom od četiri godine i rokom otplate 17 godina. Firme su bile u obavezi da podnesu prijavu sa detaljno razrađenim projektom i planom o trošenju novca.
Pročitajte još