Cilj predloženih izmjena zakona o tužilaštvu je direktni politički obračun sa postojećim tužilačkim kadrom u Specijalnom državnom tužilaštvu i ugrožavanje ustavnog položaja i nadležnosti Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta. To se navodi u zajedničkom reagovanju Tužilačkog savjeta, Udruženja državnih tužilaca Crne Gore i proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, povodom najavljenih izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu i predloga zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.

Tužilački savjet, proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva i Udruženje državnih tužilaca, zatečeni su, kako navode, saznanjem da bi Skupština Crne Gore, na vanrednom zasijedanju, mogla usvojiti predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i predlog Zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, mimo konsultacija i mišljenja državnih tužilaca Crne Gore, eksperata Evropske komisije, Venecijanske komisije i svih drugih učesnika koji bi stručnim mišljenjem mogli dati doprinos daljem poboljšanju zakonskih rješenja u ovoj oblasti.

“Bez presedana je situacija da smo se o predloženim izmjenama zakona, na kojima se temelji organizacija, funkcionisanje i položaj državnotužilačke organizacije mogli informisati samo putem sajta Skupštine Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Uvjereni su da sadržina zakonskih predloga, sa obrazloženjem, ima samo jedan cilj – ostvarivanje direktnog uticaja politike na funkcionisanje tužilačke organizacije i predstavlja, kako kažu, ne samo udar na dostignuća izvršenih reformi u ovoj oblasti već i udar na tok pristupnih pregovora koji bi se, usvajanjem ovih zakonskih rješenja, nesumnjivo usporili.

“Svi koji poznaju obim i složenost posla Specijalnog državnog tužilaštva znaju da bi ponuđena zakonska rješenja obavezno dovela do prekida, a u nastavku, kako ga zamišljaju zakonopisci, do neminovnog usporavanja procesa rada, što bi za posljedicu imalo izostanak rezultata koji se očekuju u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno od ovog dijela tužilačke organizacije”, poručuju iz tužilaštva.

Saglasno ustavnom osnovu o položaju i nadležnostima Tužilačkog savjeta, kao organa koji obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva, važećim Zakonom o Državnom tužilaštvu, obezbijeđeno je, kako kavode, ostvarivanje njegove ustavne funkcije, većinskim učešćem državnih tužilaca, kao članova ovog organa.

“Predloženim izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koje se odnose na sastav Tužilačkog savjeta, predviđeno je da isti čine četiri državna tužioca koje bira Konferencija državnih tužilaca, pet članova koje bira Skupština Crne Gore i jedan predstavnik Ministarstva pravde, što ide u pravcu uspostavljanja eksternog tijela u kojem bi učešće državnih tužilaca bilo irelevantno u smislu profesionalnog uticaja na donošenje odluka”, stoji u saopštenju.

Ukazuju da je Crna Gora 2013. godine izmijenila Ustav, a sve u cilju jačanja demokratije i vladavine prava.

“Sedam godina nakon ustavnih izmjena i pet godina od donošenja Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kojima je zaokružena zakonodavna i institucionalna reforma, Državnom tužilaštvu omogućeno je da vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela bez bilo čijeg uticaja. Ponuđene izmjene predstavljaju pokušaj da Državno tužilaštvo bude dovedeno u potčinjeni položaj, a rezultati istog se obesmisle i nerealno predstave”, poručuju u saopštenju iz tužilačkih organizacija.

Predloženi sastav Tužilačkog savjeta u kojem bi članovi iz reda državnih tužilaca bili u manjini, doveo bi, kako kažu, do uspostavljanja pune političke kontrole nad Državnim tužilaštvom i dovođenja u položaj u kojem bi Državno tužilaštvo zadovoljavalo periodične interese pojedinih političkih struktura.

“To je u suprotnosti sa obavezujućim međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Podsjećamo na mišljenje broj 13 Konsultativnog savjeta evropskih tužilaca (CCPE) „Nezavisnost, odgovornost i etika državnih tužilaca“ u kojem je definisano da: „nezavisnost znači da je tužilac slobodan od nezakonitog uticaja prilikom obavljanja svoje funkcije koja se sastoji u obezbjeđenju punog poštovanja i primjene zakona i principa vladavine prava i da nije predmet bilo kojeg političkog pritiska i bilo kojeg nezakonitog uticaja“. Takođe, mišljenjem ovog tijela broj 9, koje je poznatije kao Povelja iz Rima, navodi se da je generalna tendencija da se ohrabri jačanje nezavisnosti i efikasne autonomije tužilaštva, da tužioci moraju biti samostalni u donošenju odluka i obavljati svoju funkciju, slobodni od spoljnih pritisaka i miješanja”, navodi se u saopštenju.

Zabrinutost, kako kažu, izaziva predložena izmjena člana 48 važećeg Zakona o Državnom tužilaštvu kojom se predviđa da se za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca može odrediti lice koje nema svojstvo rukovodioca državnog tužilaštva, niti državnog tužioca, što je u suprotnosti sa ustavnom odredbom sadržanom u Amandmanu 10 stav 1 na Ustav Crne Gore, prema kojoj poslove državnog tužilaštva vrše, isključivo, rukovodioci državnog tužilaštva i državni tužioci.

“Posebno je neprihvatljiva predložena odredba člana 21 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, kojom se ukida postojeći Tužilački savjet, kao tijelo koje ima ustavni položaj i obezbjeđuje samostalnost Državnog tužilaštva, čime je onemogućeno ostvarivanje ustavnih i zakonskih nadležnosti ovoga tijela i prekinut kontitinuitet u radu koji je neophodan za zakonito funkcionisanje državnotužilačke organizacije”, navode tužioci.

Predlog Zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kako kažu, ni po strukturi ni po sadržini normi, nema karakter novog zakona.

“Naime, tekstom predloga kako u odnosu na način osnivanja, organizacije i nadležnost organa, uslove i postupak izbora nosilaca tužilačke funkcije, odnose sa drugim državnim organima i organima državne uprave, kao i druga pitanja od značaja za rad, osim u pogledu izmjene naziva organa i nosilaca funkcije u organu, nije izmijenjena ni jedna norma važećeg Zakona o Specijalnom dražvnom tužilaštvu. Zato, predloženi Zakon uopšte nema ustavni osnov za njegovo donošenje sadržano u članu 16 Ustava Crne Gore, jer prema izgrađenoj teoriji i praksi zakonodavne aktivnosti, novi zakon donosi se kad se pretežno ili u cjelini vrše izmjene i dopune postojećeg zakona”, stoji u saopštenju tužilaca.

Odgovor na pitanje čime se pet poslanika Skupštine Crne Gore rukovodilo, stavljajući Predlog novog zakona, jasno se, kako kažu, razotkriva u jedinoj novoj odredbi člana 48 Predloga, kojom bi smisao i svrha novog zakona bio u činjenici da Glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci izabrani po Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu, dobiju status neraspoređenih tužilaca.

“Dakle, cilj predloga je u direktnom političkom obračunu sa postojećim tužilačkim kadrom u Specijalnom državnom tužilaštvu i ugrožavanje ustavnog položaja i nadležnosti Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta”, kaže se u saopštenju.

Predloženo rješenje da Vrhovno državno tužilaštvo, do izbora rukovodioca Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, preduzima samo radnje koje ne trpe odlaganje u predmetima koji su bili u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, dovelo bi, kako poručuju tužioci, do prekida procesa rada u predmetima iz stvarne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i Vrhovnog državnog tužilaštva.

“To bi imalo nesagledive posljedice u borbi protiv najtežih oblika kriminala, a ohrabrilo učinioce ovih krivičnih djela. Očigledno je da bi predložena zakonska rješenja ugrozila ustavni položaj, odnosno ustavna načela o jedinstvu i samostalnosti Državnog tužilaštva i nezavisnosti u radu državnih tužilaca i otvorila prostor za nedopustivi politički uticaj”, zaključuje se u reagovanju Tužilačkog savjeta, Udruženja državnih tužilaca Crne Gore i proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva.