Sadašnji paket mjera koje je Vlada donijela nije omogućio mnogima koji su bez ikakvih prihoda ili imaju veoma niska primanja da ostvare pravo na pomoć.
Medju onima koji su uskraćeni za pomoć države su nezaposleni koji se ne javljaju ZZZ jer im je ponuđena takva opcija od strane te ustanove.Prihvatili su je jer su izgubili povjerenje da će im biti pružena šansa za zaposlenje a nisu očekivali da će im to onemogućiti ostvarenja prava kao što je to jednokratna pomoć sada.
Pomoć neće dobiti i oni koji primaju samo 68 eura tuđe njege i pomoći, mjesečno.
Uskraćeni su i one porodice koji ne dobijaju alimemtaciju redovno ili je uopste ne dobijaju. Više puta sam pominjala važnost osnivanja Alimentacionog fonda u cilju smanjenja siromaštva djece.
Koliko ima penzionera koji jedva sastavljaju kraj sa krajem a koji neće dobiti pomoć jer im penzija sa euro, dva prelazi 222 eura koje je Vlada donijela kao limit?
Šta je sa onima koji preko biroa za zaposljavanje dobijaju nepunih 100 eura mjesečno?
Mora se obuhvati još jedan dio stanovništva sa jednokratnom pomoći a proširiti i broj korisnika materijalnog obezbjeđenja poroduce, za sve one koji su ostali bez ikakvih prihoda.
Mnogo je onih koji su živjeli zahvaljujući povremenom radu članova domaćinstva u inostranstvu za sta sada nema mogućnosti ili uplatama novca rođaka koji žive u inostranstvu a koji sada usled korona krize i samo teže žive te ne mogu slati novac.
Koliko je onih koji su uskraćeni za mogućnost rada usled korona krize a nisu imali zasnovan radni odnos te su ostali bez ikakvih prihoda?
Zbog svega navedenog i još mnogo toga neophodno je pružiti mogućnost prijavljivanja ugroženih građana Crne Gore Ministarstvu socijalnog rada u cilju prevazilaženja problema egzistencijalne prirode.
U Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi bilo relativno lako uvesti izmjene privremenog karaktera u sistem socijalne zaštite.
Socijalni karton je omogućio da imamo provjerene podatke o svim korisnicima socijalne pomoći u Crnoj Gori i tako spriječimo zloupotrebe.
Ovaj sistem je umrežio podatke koje posjeduje Fond PIO, Poreska Uprava, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prosvjete, Katastar, kao i Centralni registar motornih vozila.
Znači imamo sve potrebne podatke o građanima Crne Gore. Kako su onda moguće zloupotrebe a svi znamo da ih ima i zbog toga trpe oni kojima stvarno pomoć potrebna.
Koliko su zloupotrebe socijalne pomoći oštetile budžet, do sada nemamo podatke!?
Projekat je Ministarstvo rada i socijalnog staranja radilo u saradnji sa UNDP, a informacioni sistem je koštao million i dvjesta hiljada eura, od čega je Vlada Crne Gore investirala 90 odsto, a organizacija UN-a 10 odsto.
Pročitajte još