Britanski Financial Times objavio je tekst koji govori o šest nadolazećih trendova u načinu življenja koji su ponajviše porasli u popularnosti kao rezultat proklete pandemije 2020. godine.
1. PORAST MULTIGENERACIJSKIH DOMAĆINSTAVA
Od septembra prošle godine 12% populacije Velike Britanije su činili odrasli koji su se – kao rezultat pandemije – ponovo uselili s roditeljima. Više od dvije trećine nemaju ‘na vidiku’ datum iseljenja.
Iste je godine više univerzitetskih studenata odlučilo živjeti kod svojih, najčešće iz razloga nezadovoljstva tretmanom u studentskim domovima za vrijeme pandemije.
Ovako oštar porasti multigeneracijskih domaćinstava pomoći će otklanjanju stigme koja postoji – barem u zapadnim kulturama – o mladim punoljetnicima koji nastavljaju živjeti sa svojim roditeljima.
2. RAST BROJ NADOGRAĐENIH KUĆA I STANOVA
Rad od kuće prošle je godine postao trajna kategorija. Kao rezultat toga, naši domovi će se morati prilagoditi. Postoje samo dvije opcije: proširiti ili podijeliti postojeći prostor. Britanska kompanija Modulr proizvodi samostojeće radne sobe koje se mogu instalirati u vrtu po cijeni od 17,500 funti plus PDV (na slici). „Ljudi dobijaju osjećaj kao da su otišli na posao, makar to bilo samo pet koraka od ulaznih vrata.“
U isto vrijeme, grupa australijskih arhitekata osmislili su pregradne zidove koji se mogu koristiti za stvaranje uredskog ambijenta u većim prostorijama u kući, te se ponovo lako sklapaju po završetku radnog dana kako bi se domu vratila prvobitna namjena.
U ostalim dijelovima svijeta rješenja za podjelu prostora će biti malo više prepuštena improvizaciji. Google pretrage za izraz „room divider“ dostigle su rekord u augustu 2020. kad je većina firmi odlučila produžiti rad od kuće do sljedećeg ljeta.
3. EGZODUS IZ GRADA
Rad od kuće i potreba za većim prostorom potakli su ljude na preseljenje van gradova. U 6. mjesecu 2020. broj upita za kupovinu kuća u ruralnim dijelovima SAD-a porasli su za 34% vs prethodne godine. Jedna britanska agencija za prodaju nekretnina tvrdi da se redovnim kupcima kuća u ruralnim dijelovima zemlje priključila cijela jedna nova demografska skupina onih „koji nikada ne bi ni pomislili preseliti van grada“ te mlađi parovi koji bi „otišli korak dalje od predgrađa“. Neki su se javili panično zahtijevajući „ja moram izaći iz grada“.
U mnogima se probudila želja za životom na vikendici. „Tokom pandemije sve se vrti oko potrage za komforom, brizi o sebi, eskapizmu. To su sve karakteristike života na vikendici“.
4. PORAST SAMOODRŽIVOG NAČINA ŽIVOTA
Kada su u aprilu zapadne zemlje polako počele uvoditi vanredno stanje, Google pretrage za terminom „kako uzgajati povrće“ u Velikoj Britaniji i SAD-u oborile su sve rekorde. Prošli mjesec kada je britanska Vlada najavila pobjednike takmičenja „Home 2030“ – namijenjenog odabiru dizajna za pristupačne, efikasne i zdrave stambene jedinice – oba nagrađena rješenja imala su vrt za uzgoj hrane u središtu dizajna.
Mark Valencia, uzgajivač koji vodi svoj YouTube kanal o uzgajanju voća i povrća u kućnom vrtu kaže da je prvim mjesecima pandemije broj gledatelja njegovih video savjeta porastao sa 3 miliona na skoro 10 miliona mjesečno. Broj posjeta se i dalje održava na tom nivou.
5. ENERGETSKI EFIKASAN DOM
Život u kući 24 sata dnevno, za razliku od nekih 14 sati prije pandemije, uticao je i na troškove za energente domaćinstava. Dok se u većini domaćinstava prije grijala samo jedna soba, pandemija i rad od kuće zahtijevali su stavljanje cijelog stana ili kuće u pogon, što je povećavalo troškove grijanja i hlađenja.
Tokom pandemije, naglo je porasla potražnja za energetski efikasnim stambenim jedinicama, pametnim termostatima i rješenjima za utopljivanije.
6. DRUŠTVENA NASELJA
Jedan arhitektonski studio počeo je razvijati stambene objekte koji uključuju više prostora za rad, šire trotoare i međuprostor za odmor na otvorenom. U najnovijem naselju kojeg projektuju u zapadnom Londonu u prizemlju zgrade su planirali co-working prostor. „Vraćamo se holističkom pristupu gdje stambeni blokovi više neće biti namijenjeni samo za stanovanje.“
I za kraj, autor teksta postavlja pitanje o post-Covid načinu življenja „kako se možemo pripremiti za ‘sljedeći put’ kojeg se svi plašimo? Dizajnirati specifična rješenja za Covid promašuje poentu dizajniranja za otpornost na nedaće jer sljedeći Covid možda uopšte neće biti Covid.
Trebamo dizajnirati kuće – i društvo – na način da ono bude otporno na sve prijetnje: drugačiju pandemiju, klimatske promjene ili čak nešto što uopšte ne možemo predvidjeti danas. Važno je graditi otpornost na nepoznate izazove budućnosti.“
Pročitajte još