Besomučna i nezampaćena kampanja vodi se ovih dana protiv Ustavnog suda, saopštio je predsjednik te institucije Budimir Šćepanović, poručujući predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću da je tvrdnja “da je prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma Skupštini Crne Gore, od strane Ustavnoga suda određen rok od 15 dana za dostavljanje odgovora i dokumentacije” netačna i tendenciozna.

Reagovanje Šćepanovića na akt Bečića prenosimo u cjelosti.

Zbog besomučne i nezampaćene kampanje u istoriji Ustavnog suda Crne Gore, koja se ovih dana vodi protiv njega, a koju ste započeli Vi predsjedniče Skupštine Crne Gore i pojedini poslanici, u koju su se uključili i predstavnici izvršne vlasti: predsjednik Vlade Crne Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar pravde ljudskih i manjinskih prava i Vašeg današnjeg akta, prinuđen sam, radi zaštite integriteta Ustavnog suda, da reagujem na ovaj način.

Naime, Vi Predsjedniče, kao i navedeni predstavnici državnih organa, između ostalog, ustvrdili ste “da je prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma Skupštini Crne Gore, od strane Ustavnoga suda određen rok od 15 dana za dostavljanje odgovora i dokumentacije”. Ta tvrdnja je netačna i tendenciozna, jer je Ustavni sud u svojoj praksi više puta određivao taj rok, npr. u predmetima: U-I br. 23/14 (ocjene ustavnosti odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika), U-II br. 11/14 (ocjene ustavnosti odredaba Poslovnika Skuštine Crne Gore), kao i kraći rok (od 8 dana) u predmetu U-I br. 12/11 (ocjene ustavnosti odredaba Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini), kao i u drugim predmetima. Ove akte, vjerujem, posjeduje i Skupština Crne Gore.

Određivanje roka od 15 dana za dostavljanje odgovora i dokumentacije protumačeno je kao namjera Ustavnog suda da hitno odluči u konkretnom predmetu, prije ispunjavanja uslova za prestanak funkcije jednog sudije zbog sticanja uslova za starosnu penziju. S tim u vezi, ukazujem da pri određivanju tog roka ni u primisli nije postojala namjera da Ustavni sud donese odluku u konkretnom predmetu u tako kratkom roku, a to, objektivno ne bi bilo ni moguće, jer, kao što Skupština Crne Gore ima svoju proceduru za odlučivanje, tako i Ustavni sud mora poštovati svoje procedure utvrđene Zakonom o Ustavnom sudu i Poslovnikom Ustavnog suda. Osim toga, ustavnosudski predmeti u kojima se zahtijeva ocjena ustavnosti i zakonitosti (normativna kontrola) zahtijevaju temeljnu analizu i vrijeme za njihovu obradu.

Pri tome, treba imati u vidu da se ne radi o prekluzivnom roku, nakon čijeg isteka bi Ustavni sud odmah odlučio. Ustavni sud je u mnogim predmetima znatno duže od ostavljenog roka čekao odgovore Skupštine, Vlade i drugih organa. Uostalom, radi se o prethodnom postupku u kojem se prikupljaju informacije i dokumentacija od značaja za utvrđivanje saglasnosti osporenih akata s Ustavom, odnosno o postupku u kojem se prvenstveno utvrđuju procesne pretpostavke za postupanje Ustavnog suda.

Apsolutno je legitimno u javnosti voditi raspravu o svakom pitanju važnom za društvo u kojem živimo i da svako ima pravo da javno izrazi svoje mišljenje. Međutim, izjave o radu i funkcionisanju Ustavnog suda, date ovih dana od strane predstavnika državnih organa, povodom određivanja roka za davanje odgovora i dokumentacije u konkretnom predmetu, smatram neustavnim i nelegitimnim pritiskom na Ustavni sud, radi donošenja odluka po želji tih subjekata.

Uprkos tim i, eventualnim, drugim pritiscima, kao predsjednik Ustavnog suda zalagaću se da Ustavni sud svoju funkciju ostvaruje u skladu s Ustavom, zakonom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima.