Na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim
akcijama čelnici vlada i lideri privatnog sektora izrazili su spremnost za
suočavanje sa klimatskim promjenama i poručili da se tempo klimatske akcije mora
ubrzati, da su potrebni konkretniji planovi i
veće ambicije. Prema procjenama UN-a, svijet će morati da poveća svoje napore
tri do pet puta kako bi zadržao klimatske promjene na nivou koji je nauka
definisala kao prihvatljiv, što podrazumijeva porast temperature od najviše 1,5°C, kako bi se izbjegle posljedice izazvane tim promjenama, već
vidljivim širom svijeta. Nauka pokazuje da je postupno
ukidanje uglja, najzagađenijeg fosilnog goriva, od suštinskog značaja za
postizanje tog cilja.
Prethodne analize dale su
globalni datum ukidanja 2050. godine. Nova istraživanja o tome šta je potrebno da
se ispuni Pariski sporazum od 1,5°C pokazuje da vlade sada trebaju da pomjere
taj datum za jednu deceniju nazad, a razvijene države moraju da ukinu ugalj
brže nego ostatak svijeta – do 2030. godine. Investicije
u ugalj, tačnije nove termoelektrane opale su za 75% od 2015. godine. Ipak,
otkazivanje novih projekata više nije dovoljno. Od presudnog je značaja da
vlade do 2020. povećaju svoje NDC(Namjeravane nacionalne doprinose u
smanjenju emisija), kako je utvrđeno
Pariskim sporazumom.
Prije
samo nekoliko dana, premijer Crne Gore objavio je vijest o odustajanju Vlade od
gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Iako je prvobitno kao razlog
takve odluke Vlade navedeno opredjeljenje države za životnu sredinu uprkos
brojnim ekonomskim benefitima koje ta investicija može donijeti, dan kasnije je
objavljeno da je zapravo pravi razlog stav međunarodnih finansijskih
institucija prema takvim projektima kao i nemogućnost poštovanja strogih
evropskih direktiva o industrijskim emisijama.
Poučeni iskustvom sa ovim projektom, dalji planovi za rekonstrukciju i produženje rada postojeće termoelektrane još minimum 20 godina zahtjevaju veliku opreznost. Stoga, opravdan je skepticizam prema očekivanju da će postojeća termoelektrane ekološkom sancijom uspjeti da zadovolji sve ekološke standarde i ostvari poštovanje dozvoljenih emisija ako se to nije moglo postići gradnjom nove termoelektrane. Naravno, ovo je samo jedan od više razloga zašto postoji bojazan da se plan rekonstrukcije termoelektrane neće realizovati onako kako je zamišljeno. Do sada, 13 zemalja EU najavilo je krajnji datum za napuštanje uglja. Prateći put zemalja EU, za očekivati je da sljedeći korak Crne Gore treba biti definisanje datuma za napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja što bi trebalo definisati Nacionalnim planom za klimu i energiju sa čijom je pripremom Crna Gora već počela.Crna Gora kao potpisnica Pariskog sporazuma mora uložiti dodatne napore u cilju smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i pratiti ambiciozne ciljeve drugih zemalja EU koje su pokazale spremnost i volju za preduzimanje konkretnih akcija za borbu protiv ubrzanih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Diana
Milev Čavor
NVO
Eko – tim
Pročitajte još