Agencija za sprečavanje korupcije ocijenila je u mišljenju o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima da će se izmjene tog zakona odraziti na „sistemsko regulisanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika“, kao i da će smanjivanje broja godina radnog iskustva za rukovodeća mjesta loše uticati na rad administracije.

– Što se direktno odnosi na kvalitet rada, nepristrasnost i jačanje povjerenja u rad državnih organa – navodi se u mišljenju koje je potpisala izvršna direktorka ASK-a Jelena Perović.

KONTROVERZE

Poslanici vladajuće većine usvojili su izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na sjednici koja je održana do ranih jutarnjih sati 29. decembra uz pravno neverifikovani mandat Suade Zoronjić kao i sporni kvorum.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je 2. januara Skupštini na ponovno odlučivanje sedam zakona, među kojima i izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Taj zakon su od starta pratile kontroverze. Poslanici vladajuće većine podnijeli su čak pet amandmana na sopstveni prijedlog nakon kritika Evropske komisije.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zakazao je za 20. januar vanrednu sjednicu na kojoj će se ponovo odlučivati o zakonima koje je vratio predsjednik Đukanović.

Izmjenama zakona se znatno liberalizuju uslovi zapošljavanja u državnoj upravi.

U mišljenju, Agencija je posebno analizirala kategorizaciju radnih mjesta koja se odnose na nivo, zvanja i uslove u okviru određenih kategorija predviđenih važećim propisima.

Agencija se pozvala na član 7 Konvencije, kojim je propisano da državna ugovornica „ima obavezu da nastoji da usvoji, održava i jača sisteme angažovanja, zapošljavanja, zadržavanja, unapređivanja i penzionisanja državnih službenika, i, gdje to odgovara, drugih javnih funkcionera koji se ne biraju na funkciju, a koji se zasnivaju na načelima efikasnosti, transparentnosti i objektivnih kriterijuma kao što su rezultati rada, pravičnosti i stručnosti“.

PROFESIONALNI KADROVI

– Članom 1 do 3 Prijedloga zakona predviđa se smanjenje godina radnog iskustva kao uslova za zasnivanje radnog odnosa u okviru prve tri kategorije radnih mjesta, što je u direktnoj suprotnosti zahtjevu za stvaranje jake administracije sačinjene od visoko profesionalnih kadrova – navodi se u mišljenju.

U dokumentu piše da se navedene novine pravdaju potrebom podsticanja „većeg broja kandidata, te otvaranja državne uprave za ulazak novih kadrova, a samim tim i novih pogleda, znanja, ideja kroz olakšane kriterijume i time uspostavljanje antidiskriminatorskih principa“.

Postojeći zakon, prema mišljenju Agencije, opravdano predviđa veće ukupno radno iskustvo u odnosu na radno iskustvo na poslovima rukovođenja. „Na osnovu navedenog, Agencija je mišljenja da razlozi dati u obrazloženju Prijedloga zakona, a koji se odnose na pravdanje novina potrebom podsticanja većeg broja kandidata, te uspostavljanja antidiskriminatorskih principa, nemaju realno uporište – navodi se u mišljenju Perović.

Analiza člana 4, kojim se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji ekspertskog kadra, a u odnosu na član 3 kojim se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u zvanjima predviđenim u nivou ekspertsko-rukovodnog kadra, „dovodi do situacije u kojoj je potrebno manje radnog iskustva za načelnika i šefa iz grupe ekspertsko-rukovodnog kadra, u odnosu na određene nivoe iz grupe ekspertskog kadra“.

Poslovi ekspertsko-rukovodnog kadra su kompleksniji od poslova iz kategorije ekspertskog kadra.

JAVNA RASPRAVA

Kada su pitanju uslovi iz člana 5 i 7 kojima se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji izvršnog kadra i u okviru poslova namještenika, Agencija ne prepoznaje opravdan razlog za smanjenje godina radnog iskustva u okviru navedenih kategorija, „ukoliko se osvrnemo na zahtjev za optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, ali i na potrebu za jačanjem kadrovskih kapaciteta“.

– Tako je preporuka Agencije da unapređenje zakonskih rješenja koja se odnose na uslove za obavljanje poslova u okviru postojećih kategorija i nivoa radnih mjesta treba da bude predmet javne rasprave, kako bi stručna i zainteresovana javnost mogla dati svoj doprinos u cilju formulisanja najboljih rješenja sistemskog zakona koji reguliše prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, sve u cilju poboljšanja kvaliteta rada i jačanja povjerenja u rad državnih organa – zaključuje se u mišljenju.