Đukanović: Nama treba samopoštovana, emancipovana, evropska Crna Gora – to je najsvetiji zadatak svakog građanina Crne Gore i u 2021. i za vijek vjekova

    4 godine pre 613 pregleda Izvor: cdm.me

Svaka politika koja pod parolom vraćanja tradiciji, udaljava Crnu Goru od njenog evropskog puta i sveukupne društvene emancipacije, retrogradna je politika. Beskrajno poštujem dugu i časnu istoriju svoje zemlje, njene moralne vertikale temeljni su dio sistema vrijednosti koji uspostavljamo, ali nama u ovom vremenu treba savremena, samopouzdana, samopoštovana, emancipovana, evropska Crna Gora. To je najsvetiji zadatak svakog nacionalno, porodično, i lično odgovornog građanina Crne Gore i u 2021. i za vijek vjekova, oručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u novogodišnjem obraćanju građanima.

Novogodišnje obraćanje predsjednika prenosimo u cjelosti.

Poštovani građani Crne Gore,

Na kraju smo teške godine, koja je značajno promijenila naše živote. Pandemija novog korona virusa pogodila je i Crnu Goru, kao i cio svijet, koji se iznenada našao u epidemiološkom haosu, suočen sa dotad nepoznatom bolešću. Pred tom pošasti naš zdravstveni sistem i država u cjelini djelovali su sinhronizovano i odgovorno, i u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. U prvim mjesecima postigli smo zadivljujuće rezultate. Zasluge za to pripadaju u prvom redu zdravstvenim radnicima, ali i odgovornim građanima. Virus je nastavio da hara planetom i proizveo pogubne posljedice po zdravlje ljudi, i uobičajeni način života, kao i na globalnu ekonomiju, a posebno u zemljama u kojima turizam i usluge čine dominantan dio strukture BDP kakva je i Crna Gora.

Sa današnje distance, rekao bih da smo ohrabreni početnim uspjesima, potcijenili realnu dužinu trajanja pandemije i njena razorna dejstva na ekonomskom i na socijalnom planu. Uz trajuće i proširene posljedice po zdravlje čovječanstva. Slaba je utjeha i to što ovo nije karakteristika naše zemlje, već realna dijagnoza stanja globalnog društva, bez izuzetka. Svjetska nauka i struka su do ovih dana bile potpuno nemoćne u definisanju efikasnog medicinskog odgovora na ovaj izazov. A nespremnost javnosti da pristaje samo na administrativnu strogoću u vidu novih restrikcija, kvaliteta života, bivala je sve izraženija. Gotovo razumljivo, jer sve države, dakle, ukupna svjetska javnost, su usljed ovakvih okolnosti već odavno premašile sve prvobitne i najpesimističnije projekcije obima obolijevanja.

Zato su naši ljekari, medicinsko osoblje i svi zaposleni u zdravstvu heroji minule 2020. godine. Oni su bili i ostali na prvoj liniji fronta u borbi protiv pandemije. Stručno, neumorno, predano i požrtvovano radeći svoj posao, pokazali su da je zdravstveni sistem Crne Gore, iako nepripremljen i nedovoljno opremljen za takve izazove, sposoban da se ponese sa njima jednako kao i mnogo razvijeniji, sada ojačan i ovim izuzetnim iskustvom, učvršćenim društvenim povjerenjem i novim međunarodnim partnerstvima, što zaslužuje visoko poštovanje.

Godinu koju ispraćamo obilježila su i mnoga krupna politička dešavanja.

U avgustu 2020. godine održani su parlamentarni izbori, čiji su rezultati doveli do promjene vlasti, prvi put nakon obnove državnosti Crne Gore. To je svakako najkrupnija politička i društvena novina u Crnoj Gori u minuloj godini. Rekao bih da su taj proces markantno obilježile dvije okolnosti. Prva je nesumnjivo predstavljala novi prilog međunarodnoj afirmaciji crnogorskog demokratskog potencijala. Najviše državne institucije, kao i dotadašnje vladajuće partije, priznale su rezultate izbora i uprkos bezrazložnim sumnjama, pokazale apsolutno poštovanje izborne volje građana i crnogorskog pravnog i političkog sistema u procesu formiranja nove vlasti. Ovakvim postizbornim slijedom, Crna Gora je potvrdila i dodatno afirmisala svoju demokratsku zrelost i uspostavila presedan koji bi trebao postati praksa za sve buduće promjene na političkoj sceni.

Generacija koja je predvodila Crnu Goru kroz burna vremena tranzicije, uvođenja višepartijskog sistema, posebno kroz traumatične godine krvavog raspada Jugoslavije, i međunarodnih sankcija, koja je uspostavila ekonomsku održivost zemlje, na referendumu povratila državnu nezavisnost, uvela Crnu Goru u NATO i otvorila sva poglavlja u pregovorima o članstvu sa EU, unapređujući istovremeno mir i multietnički sklad u zemlji, po svim moralnim i političkim kriterijumima, obavila je odgovornu istorijsku misiju za Crnu Goru. Tom savremenom državnom temelju građanskog ustrojstva i multikulturalizma, u ovoj prilici dodala je i novu dimenziju demokratske kulture, što je učvrstilo ugled Crne Gore na mapi demokratskih zemalja Evrope.

Druga okolnost je neprimjereni, čak brutalni upliv izvancrnogorskih i domaćih vanpolitičkih faktora u izborni proces u našoj državi. I ovogodišnji parlamentarni izbori iskorišćeni su, poput prethodnih, da se Crnoj Gori pokuša nametnuti drugačiji karakter države i novi strateški kurs njenog razvoja. Iako su glavni kreatori tog scenarija bili isti kao 2016., a ciljevi identični, da se Crna Gora preoblikuje u srpsku i pravoslavnu državu i da odustane od integracije u NATO i EU, realizacija ovogodišnjeg hibridnog ataka, mnogo je organizovanije i efikasnije izvedena.

Novina je i uloga SPC u izbornom procesu, koja je svojim političkim manipulacijama, ne samo deformisala izbore kao demokratsku svetkovinu, nego i nakon njih, zanešena površnim i lažnim trijumfalizmom, nastavila da deformiše građanski i sekularni profil Crne Gore, koja počinje da liči na srednjovjekovni teokratski zabran u srcu Evrope. To podriva ugled Crne Gore u svijetu, i ne samo da je anticivilizacijski, nego nije ni održivo. Naprosto, nije normalno. I neće biti moguće. Ali, jedino dobro od toga je da građani bjelodano spoznaju ko im, iz Crne Gore i izvan nje, i kakvu alternativu nudi umjesto građanske, multietničke, evropske Crne Gore.

Promjene do kojih je došlo već daju novu dinamiku našem društvenom životu, mobilišu sav zdravi, nacionalno odgovorni, emancipovani ljudski resurs, kojim naša zemlja raspolaže, što je garancija da ne može biti ugrožena državnost Crne Gore, naš identitet, demokratski karakter države, multietnička demokratija, evropska i evroatlantska orijentacija, jer su to vrijednosti koje prihvata većinski dio našeg društva.

Nadam se da nova vlast, zanešena trijumfalizmom i revanšizmom, neće previdjeti opasnost da takvom politikom objektivno služi interesima drugih država koje žele da vide Crnu Goru kao privezak svojih retrogradnih regionalnih ili globalnih interesa na Balkanu. Da prije svega, neće nastaviti da urušava mukotrpno i nedovoljno izgrađene institucije, jer su one takve kakve su mogle nastati u četrnaest godina nezavisnosti, najpouzdanija utvrda opstanku i budućem demokratskom razvoju Crne Gore. Iskustva sa kraja godine u radu Vlade i Parlamenta su obeshrabrujuća. Ali, dozvoljavam da to još mogu biti početne greške i izraz nesnalaženja u obavljanju državnih poslova.

Imajući u vidu događaje koji su obilježili godinu na izmaku, očekujem da i u 2021. kao društvo i sistem, pokažemo visok stepen odgovornosti, posvećenosti i efikasnosti u borbi sa virusom korona i tako sačuvamo zdravlje naših građana, i spasimo što više ljudskih života. Vjerujem da će tome doprinijeti i masovna vakcinacija stanovništva. Nadam se da će nova izvršna vlast uspjeti da na kompetentan i efikasan način odgovori velikim izazovima koje ova borba nameće, imajući prvenstveno u vidu teške ekonomske posljedice pandemije po državu i građane.

Želim da u 2021. godini naš politički život bude obilježen poštovanjem i unapređenjem demokratskih standarda, dinamiziranjem reformi i očuvanjem razvojno-investicionog zamaha što će voditi daljoj afirmaciji evropskih vrijednosti u Crnoj Gori.

Borba za ove vrijednosti će tražiti istrajnost, hrabrost i mudrost, i vjerujem da će Crna Gora znati da ih odbrani i afirmiše.

Građanima Crne Gore, našoj dijaspori, našim ljudima u vojnim i diplomatskim misijama, svima gdje god da su, želim prije svega dobro zdravlje, mir, slogu i napredak u Novoj 2021. godini.

Nek je vječna Crna Gora.