Najznačajniji uticaj pandemije kovida-19 na crnogorsku ekonomiju u 2020. godini je taj što je bruto-domaći proizvod umjesto planiranog rasta za tri do četiri odsto doživio pad od 14,2 odsto, koliko iznosi nova procjena Ministarstva finansija.

Kriza je uticala na značajno smanjenje ovogodišnjih državnih prihoda za četvrtinu, ili oko 450 miliona eura u odnosu na prošlu godinu, kao i povećanje javnog duga sa 3,2 milijarde s kraja 2019. na 3,8 milijardi koliko će iznositi na kraju 2020.

Kombinovani uticaj pada ekonomije, trošenja depozita i nova zaduženja značajno su povećali udio javnog duga u BDP-u sa 65 odsto s kraja prošle godine na sadašnjih 90 procenata.

Novac od nedavnog zaduženja od 750 miliona eura, kako je najavio novi ministar finansija Milojko Spajić, biće trošen u narednoj godini, što će uticati na to da javni dug u 2021. pređe 100 odsto BDP-a. Najveći dio ove pozajmice otići će na vraćanje ranijih dugova.

Na pad prihoda državnog budžeta najviše je uticalo smanjenje turističkog prometa za oko 90 odsto, kao i pad opšte potrošnje i drugih ekonomskih aktivnosti. Rebalansom budžeta iz juna ove godine bivša Vlada je predvidjela da će ovogodišnji pad ekonomije iznositi 6,8 odsto, ali je Spajić prošle sedmice kazao da očekuju pad od 14,2 odsto.

Zbog nižih prihoda usljed krize, Vlada je pojedinačno najviše “uštedila” na kapitalnom budžetu gdje je do sada umjesto planiranih 230 miliona utrošeno 165 miliona. Zbog zastoja u izgradnji dionice auto-puta od Podgorice do Kolašina, graditelju – kineskoj kompaniji CRBC, od početka godine do kraja septembra su umjesto planiranih 75 miliona eura isplaćena svega 22 miliona. Na realizaciji ostalih manjih kapitalnih investicija ušteđeno je, odnosno nije isplaćeno, oko 13 miliona eura.

Na novo kašnjenje u izgradnji dionice od 41 kilometra auto-puta, nije uticala samo korona. Zbog prethodnih propusta u pripremi projekta i uvođenju Kineza u posao, rok za završetak je pomjeren iz maja 2019. za kraj septembra 2020. Početkom ove godine iz CRBC-ija su saopštili da zbog izbijanja epidemije kovida-19 u Kini imaju problema sa povratkom svojih radnika koji su bili kući za praznike.

Bivši ministar saobraćaja Osman Nurković u junu je u skupštini kazao da će rok za završetak izgradnja ove dionice vjerovatno biti produžen do ljeta 2021. godine, optužujući za to kašnjenje epidemiju.

Isti izvođač, kineski CRBC, u Hrvatskoj gradi most Pelješac na dionici auto-puta od Ploča do Dubrovnika, ali na tom gradilištu nemaju kašnjenja zbog korone na koju se pozivaju u Crnoj Gori.

Ministar mora, saobraćaja i insfrastrukture u Vladi Hrvatske Oleg Butković nedavno je nakon obilaska gradilišta Pelješkog mosta, izjavio kako izgradnja napreduje uspješnom dinamikom, usprkos problemima prouzrokovanim pandemijom koronavirusa, i da očekuje da će projekt biti dovršen prema zakazanim rokovima.

Drugi rok za izgradnju crnogorske dionice istekao je u septembru, a aneks ugovora kojim se definiše novi rok i ko kome treba da plati za kašnjenja ili dodatne radove, nije sklopljen. Naknadni radovi na ovoj dionici već su prešli dodatnih 100 miliona eura, od ugovorenih 809 miliona, a CRBC je dostavio nove fakture svaljujući krivicu za kašnjenja na crnogorsku stranu.

Direktor Monteputa Jonuz Mujević nedavno je reakao da će radovi vjerovatno biti okončani tek na jesen naredne godine, što bi bio četvrti rok za završetak radova. To bi značilo da će gradnja umjesto planirame četiri trajati šest i po godina.

Ministar kapitalnih investicija u novoj Vladi, izabranoj početkom decembra, Mladen Bojanić kazao je prije dvije sedmice i da postoji spor sa francuskom firmom za nadzor radova i kontrolu izvođača, jer je i sa njima istekao ugovor u septembru. On je naveo da će nova Vlada preispitati sve tačke ugovora i onoga što je do sada urađeno i plaćeno, kao i da će javnost biti o svemu informisana.

Priča o uticaju pandemije na javni dug i kapitalne projekte nastala je u saradnji dnevnih novina “Vijesti” iz Crne Gore i “Slobodni pečat” iz Sjeverne Makedonije.