Pravoslavna crkva i njeni vjernici 21. septembra obilježavaju rođenje Presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina i mala Bogorodica.

Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.

U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati svježa pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. 

Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

Kao i za sve velike praznike, dosta običaja se vezuje za praznik Male Gospojine.

Na primjer, vjeruje se da kada je o prazniku vedro, da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni i zime, koja neće biti puno hladna.

Pošto je ovo praznik rađanja, majke provode praznik sa djecom, izbjegavajući sve teže poslove, kao i poslove koji se rade rukama, poput pletenja, šivenja…

Takođe, vjeruje se da na ovaj dan ne treba donositi važne odluke, a da započinjanje velikih poslova nikako ne dolazi u obzir.