Koja vam je prva asocijacija na antički Rim? Da li su to moćne rimske legije? Borbe gladijatora u velikim arenama? Julije Cezar, Avgust, Hadrijan i drugi veliki vladari iz različitih era rimske istorije? Velelepna arhitektura i infrastruktura?

A koliko ste upoznati sa svakodnevnim životom ljudi u ovoj drevnoj civilizaciji i običajima koji su tada bili aktuelni? Upravo to će biti u našem fokusu u narednim redovima…

Antički Rim je bio patrijarhalna civilizacija

Očevi su imali apsolutnu vlast nad svim članovima porodice. Oni su mogli da prodaju svoju djecu u ropstvo ako su to željeli. Birali su za njih supružnike, a i raskidali su njihove brakove ako im nešto u vezi sa njima nije odgovaralo. Čak i stariji sinovi koji su imali i svoje porodice morali su da se povinuju željama svog oca, dok god je on bio živ.

Žene su bile donekle nezavisne od svojih muževa

Čak i nakon što bi stupile u brak, ženama su i dalje njihovi očevi bile muške osobe od najvećeg autoriteta u njihovom životu. Slobodne žene u starom Rimu su smatrane građankama, ali nisu imale nikakva politička prava. S druge strane, žene su imale ekonomsku slobodu da se bave mnogim profesijama i budu na čelu kompanija, a imućnijima od njih se čak tolerisala i preljuba.

Život u zgradama je otkrivao nejednakost koja je vladala u antičkom Rimu

Niži spratovi su bili rezervisani za najbogatije ljude, koji su živjeli u velikim stanovima sa tekućom vodom i drugim pogodnostima. Oni su kiriju plaćali samo jednom godišnje. Nasuprot njima, siromašni građani su živeli na višim spratovima u manjim stanovima bez vode, a kiriju su morali da plate svakog dana.

Sistem obrazovanja je imao nekoliko stadijuma

Građani Rima koji su imali novca za školovanje svoje djece slali su ih sa 7 godina u ustanove gdje su ih učili da čitaju, pišu i broje. Druga faza u obrazovanju započela bi kada bi djeca napunila 12 godina i od tog uzrasta bi fokus predavanja bio na grčkoj i rimskoj književnosti. Najbogatiji učenici su sa 16 godina upisivali školu retorike. Najveći broj djece bi završio samo prvi stadijum obrazovanja jer je pohađanje škole bilo veoma skupo.

Rimljani su uglavnom ručali između 4 i 6 po podne

Ujutru i u podne oni su najčešće jeli hjleb, a siromašni su živjeli na žitaricama, i to istim onim kojim bi bogataši hranili svoju stoku. Istoričari smatraju da je Rimljanin sa prosječnim dohotkom mogao svakog dana da jede hjleb, povrće, maslinovo ulje i žitarice, dok su imućniji stanovnici bili u prilici da svakodnevno uživaju i u mesu i začinima.

Tipičan radni dan trajao je oko 6 sati

Većina slobodnih Rimljana radila je od zore do podne, a nakon toga su se odmarali i uživali u različitim aktivnostima. I bogati i siromašni su gledali gladijatorske borbe, trke kočija i pozorišne predstave.

Javna kupatila su bila uobičajena pojava u antičkom Rimu

To su bila mjesta za relaksaciju, ali i susrete sa poznanicima i sklapanje poslovnih dogovora. Ljudi su ih uglavnom posjećivali jednom ili dva puta nedeljno. Ulaz u kupatilo nije koštao puno, a tokom praznika je bio slobodan. Javna kupatila su imala prostor za vježbanje, bazen i dio posvećen zdravlju. Uobičajeno je bilo da u njima postoje sledeće tri prostorije: tepidarium (soba za relaksaciju), caldarium (sauna) i frigadarium (hladna soba).

Toge su prvobitno nosili i muškarci i žene

Kasnije, međutim, ženama i robovima je bilo zabranjeno da ih nose, pa su one postale prepoznatljiva odjeća muškaraca. Postojale su različite vrste toga na osnovu kojih je mogao da se identifikuje društveni status osoba koje su ih nosile. Većina Rimljana je nosila tunike od vune i lanenog platna. Robovi i pripadnici nižih klasa imali su na sebi posebno kratke tunike.