exit, black friday ×

PV Informer

Ulogujte se / registrujte i pišite sa nama.

Prijavite se

Unesite Vaše korisničko ime i lozinku i budite aktivan učesnik sajta PV Informer... pišite, komentarišite i dijelite sadržaj

×




pljevlja

PV Informer | objavljeno: | izvor: Caffe montenegro
Broj pregleda članka: 1065

Iz pljevaljskog kraja - Kuće koje pričaju o nama


Iz pljevaljskog kraja - Kuće koje pričaju o nama

Tradicionalna seoska arhitektura na sjeveru Crne Gore može biti potencijal za razvoj seoskog etno turizma, koji bi kao takav bio atrakcija za strane turiste - avanturiste, koji žele da osjete iskonsku tradiciju i kulturu življenja našeg naroda. Tadašnji graditelji nijesu imali cilj da pokore prirodu, već da joj se prilagode - slijedimo ih...

Tradicionalna seoska arhitektura sa specifičnim načinom gradnje zasniva se na velikom iskustvu naših seljaka, samoukih narodnih graditelja, koji su življeli u skladu sa prirodom i na osnovu toga birali najbolja rješenja i prilagođavali ih svom životu i radu. Tadašnji graditelji nijesu imali cilj da pokore prirodu, već da joj se prilagode. Gradili su od prirodnih materijala, iz svoje okoline, pa zato skoro nikada nijesu griješili, kao što se danas dešava u novijoj arhitekturi i urbanizmu. Kuća je uvijek bila na ocjeditom mjestu, u stranama, čuvala se livada i plodna zemlja, ali i vodilo se računa da dom bude na što bezbjednijem mjestu, na suvoti, u zavjetrini, sa dobrim pregledom.


Ovi vremešni domovi pripadali su našim djedovima, pradjedovima i svima onima, koji su gradili ove kuće, koji su u prošlosti na svojim težačkim leđima iznjedrili i sačuvali tradiciju, kulturu, običaje…


Poštovala se zemlja, koja je davala život, bez koje se nije moglo. Seljak je znao da organizuje svoje gazdinstvo, da isplanira pozicije ne samo kuće za stanovanje, već i ostalih objekata – zgrada na imanju kao što su ambar, štala, vajat, mljekar, zgrada, bunar, šupa, pekarska furuna, poljski klozet, svinjac, kokošinjac…

Kamen, drvo… - čatma, šindra, badže…
Najčešći građevinski materijali za tradicionalne kuće sjevera Crne Gore su bili drvo i kamen, pa na osnovu toga se izdvajaju tipovi kuća: brvnara, kombinacija brvna i kamena, kombinacija kamena, brvna i čatme (kuće obložene prućem koje je popunjeno ilovačom ili blatom), kombinacija kamena, brvna i dizme. Čest tip kuća na sjeveru Crne Gore je “kuća na ćelici” odnosno “kuća na magazi”, gdje je magaza izidana najčešće kamenom, a gornji dio kuće je od brvana ili od dizme (čatme). Takve kuće su pravljene u stranama, gdje je donji dio – magaza podzidana, najčešće jednim dijelom potkopana a drugim dijelom na slobodnoj površini. Kuću su činile najčešće dvije prostorije - kuća sa ognjištem u kojoj su se spremala jela i obitavalo se danju i soba, u kojoj se konačilo (spavalo). Krov je najčešće bio pokriven drvenim lučevim daščicama – šindrom, sa velikim i strmim nagibom, radi što manjeg zadržavanja snijega i vlage. Na krovu su postojali otvori – badže, kroz koje je izlazio dim sa ognjišta kuće. Čest detalj na tim kućama su bili i drveni krstovi, za koje postoje različita tumačenja, ali najčešći su religijski razlozi.

Mnogo više od priče o staroj arhitekturi
Kroz seosku arhitekturu, može da se vidi više stvari, kako je graditeljstvo odmicalo, kako su korišćeni sve bolji i trajniji materijali, i kako je kuća kao dom bivala sve veća i komfornija. Ali, ta evolucija objekata nije vremenom pratila i evoluciju porodice, što je zanimljiva pojava. 


Čest tip kuća na sjeveru Crne Gore je “kuća na ćelici” odnosno “kuća na magazi”, gdje je magaza izidana najčešće kamenom, a gornji dio kuće je od brvana ili od dizme (čatme). Takve kuće su pravljene u stranama, gdje je donji dio – magaza podzidana, najčešće jednim dijelom potkopana a drugim dijelom na slobodnoj površini


Ovi vremešni domovi pripadali su našim djedovima, pradjedovima i svima onima, koji su gradili ove kuće, koji su u prošlosti na svojim težačkim leđima iznjedrili i sačuvali tradiciju, kulturu, običaje i vjeru svog naroda. Te kuće bile su prirodne, male ali tople. Čeljad tada nijesu bila bijesna, pa im ni kuća nije bila tijesna. U tim malim kućama svi su bili jedna porodica, poštovali su starije, jedna ih vatra grijala, jedna soba bila konačište.
Nova vremena, donijela su novu kulturu življenja. Čeljad postaju sve više “bijesna”, svako za sebe pravi svoju veliku kuću. One jesu komforne ali više ne odišu prirodnošću i toplinom. Te hladne kuće prenijele su hladnoću i na svoje domaćine i na njihove porodice, ljudi u tim kućama su postali samo svoji, otuđili su se od svojih predaka. Prolaznost seoskih kuća prate prolazni životi njihovih ukućana.

U takvim kućama turisti žele da spavaju
Priča se svodi da treba da se vraćamo korijenima, ne samo radi tradicije, kulture i običaja, već i radi razvoja ruralnog turizma. Taj potencijal je neiskorišćen, a osmislili su ga davnih dana naši djedovi. Seoske tradicionalne kuće mogu da se rekonstruišu, da se prenesu ili da se nanovo izgrade po uzoru na tradicionalnu gradnju, i kao takve da se stave u funkciju turističko-ugostiteljske ponude sjevera Crne Gore, jer to je naš brend, onaj prirodni i iskonski koji turisti traže, žele da vide i da u takvim objektima borave, kako bi osjetili nas kao iskonski narod, a ne kao ovdašnje savremenike, čija je gradnja kuća manje više u svakoj zemlji slična, od betona, stakla, čelika, najčešće bezlična i beživotna.

Rijetki primjerci za primjer
Postoje još uvijek relativno očuvani seoski kompleksi, građeni u tradicionalnom duhu, koji bi kao takvi mogli, uz određene građevinske intervencije da se revitalizuju i stave u funkciju turizma. Primjeri za takve očuvane cjeline su pljevaljski zaseok Kalušići u selu Bobovo, uzvišen iznad kanjona rijeke Tare, gdje su sve kuće izgrađene od drveta, od temelja do krova, kao i pljevaljsko selo Gajine gdje su kuće drugog tipa gradnje, kombinacija kamena i dizme, sa drvenim lučanim krovovima i identičnom gradnjom, koje djeluju vrlo impresivno kao grupacija kuća. Ovakvih primjera na sjeveru Crne Gore može da se nađe još uvijek, ali zub vremena ih nemilosrdno nagriza, kao i zaborav od samih potomaka njihovih graditelja. Vratimo život kućama koje su odisale životom!

TEKST I FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ




komentari:

  • Prikazuju se Facebook komentari


  • Prikazuju se PV Informer komentari

    Nema komentara za ovaj sadržaj! Budite prvi koji će postaviti komentar.


    Komentari na portalu PV Informer se objavljuju u realnom vremenu i portal se ne snosi nikakvu odgovornost za napisani sadržaj. Sve ne primjerene komentare možete prijaviti administratoru sajta i takvi komentari će biti uklonjeni.
    da bi ste pisali komentare potrebno je da se ulogujete




sadržaji iz kategorije:

Pretraga sajta


Pregleda Članaka za:

Mjesec dana: 427441


Sanovnik





Cijenovnik usluga pvinformer.me


Mali oglasi

infinity pljevlja