avalon ltd xiaomi ×

PV Informer

Ulogujte se / registrujte i pišite sa nama.

Prijavite se

Unesite Vaše korisničko ime i lozinku i budite aktivan učesnik sajta PV Informer... pišite, komentarišite i dijelite sadržaj

×



biznis

PV Informer | objavljeno: | izvor: antena M

Odbor trgovine podržao uvođenje neradne nedjelje


Odbor trgovine podržao uvođenje neradne nedjelje

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore je podržao predlog jednog broja trgovaca o uvođenju neradne nedjelje.

Time bi u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, radnici bi bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodili bi i planirali više vremena sa porodicom, poslodavci bi razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili bi se troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja i redovna izdvajanja za usluge (električna energija, grijanje, komunalije i sl..).

Odbor je razmotrio poslovanje u Sektoru trgovine tokom prvih osam mjeseci ove godine i realizaciju programa „Kupujmo domaće“.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović i izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Sekretarka odbora udruženja trgovine Milica Tomašević pojasnila je da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od jednog broja trgovaca, predstavnika trgovačkih lanaca, sa kojima je Komora razgovarala tokom obilaska preduzeća sjeverne i centralne regije.

Uz to, predlozi su da se shodno određenim neradnim danima u Crnoj Gori, odrede i dani radnih nedjelja, odnosno shodno dogovoru trgovaca proporcionalno odredi dežurstvo nedjeljom, kao i radne nedjelje pred državne i vjerske praznike. Takođe, u mjesecima sezone kada je povećan obim posla (jun, jul i avgust) trebalo bi uvesti radne nedjelje kako bi svi spremno odgovorili potrebama sezone.

- Zatvorene prodavnice ne bi oštetile poslodavce. Promet ne bi opao, već bi se prenio na ostale dane, pa bi se u tim danima angažovao veći broj radnika, što znači da uvođenje neradne nedjelje ne bi dovelo do smanjenja radnika – navela je Tomašević.

Zoran Kojičić iz kompanije „Voli“ afirmativno je govorio o ovom predlogu, riječima da neradna nedjelja može pozitivno uticati na profitabilnost, produktivnost i rješavanje pitanja slobodnih dana. Biljana Petrušić, Kalgo, Tihomir Kandić, Megapromet, Bekim Hadžalić Franca marketi i Jovan Lekić, Nall International, govorili su na istom fonu.

- Dobro je što je ova inicijativa potekla od poslodavaca. Nadam se da će ona doprinijeti dijalogu sa socijalnim partnerima o predlogu Zakona o radu – rekao je Lekić.

Ocijenjeno je da pitanje rada nedjeljom zahtijeva sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja ovog rada, jer su u sektoru trgovine time obuhvaćeni, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe. Ne bi bilo praktično uvesti zabrane za tržne centre koji su postali mjesto ne samo kupovine, i bilo bi nerealno zatvoriti ih nedjeljom, kada imaju najviše posjetilaca i kupaca. Da li se fokusirati samo na trgovačke lance, u ovom dijelu, pitanje je kom treba posvetiti posebnu pažnju.

Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-avgust predstavila je sekretarka Odbora Milica Tomašević.

Prema preliminarnim podacima Monstata, promet u trgovini na malo u tekućim cijenama za pomenuti period je iznosio 929,6 miliona eura i veći je za 4,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine u tekućim cijenama, dok je u stalnim cijenama veći za 3,1 odsto. Najveći promet ostvaren je u avgustu 161 milion eura i u julu 143 miliona eura. Najveći rast je u trgovinama na malo prehranom 5,8% dok prodavnice neprehrambenih proizvoda biželje pad četiri odsto. U sektoru trgovine je najviše zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima. U pomenutom periodu u trgovini je bilo 36.853 zaposlenih, što je ipak pad od 1,2 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna robna razmjena Crne Gore u ovom periodu, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1.945,2 miliona eura i veća je za 12,4 odsto, u odnosu na isti period 2017. Izvezeno je robe u vrijednosti od 260,9 miliona eura, što je više za 7,3 odsto, a uvezeno za 1.684,3 mil. eura što je 13,2 odsto više. Najveći obim robne razmjene je ostvaren sa zemljama EU (810,9 miliona eura) i 19,1 odsto je veći nego prošle godine. Učešće EU zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni godine bilo je 48,1 odsto, CEFTA 29,9 odsto i ostalih 22 odsto. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija (56,1 milion eura), Mađarska (33,5 miliona eura) i BiH (20,4 miliona eura), dok su u uvozu to bili Srbija: (329,2 miliona eura), Kina (185,2 miliona eura) i Njemačka (145,2 miliona eura). Glavni izvozni proizvodi su obojeni metali sa učešćem od 20,2% u ukupnom izvozu, električna energija 13,6%, mineralne rude i otpaci metala 13,0%, pluta i drvo 6,3%, nafta i naftni derivati 5,6%. Ukupan izvoz hrane i životinja je iznosio 14 miliona eura i 22 puta je manji od ukupnog uvoza ovih proizvoda. U uvozu najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 424,1 milion eura (koji čine: drumska vozila u iznosu od 123,8 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji u iznosu od 85,4 miliona eura, industrijske mašine za opštu upotrebu u iznosu 63,6 miliona eura), a što je 20 puta više od vrijednosti izvoza ove grupe proizvoda.

Predsjednik Odbora Karadaglić istakao je da je trgovina zabilježila rast što dijelom duguje i dobroj turističkoj sezoni. Zabrinjava ga što je plata u sektoru mnogo niža od prosjeka u državi, naročito jer u trgovini radi četvrtina ukupnog broja zaposlenih.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je kazala da Komora od maja intenzivno obilazi privredne subjekte sa namjerom da im približi svoje usluge i upozna se sa njihovim poslovanjem te ograničenjima koje prepoznaju u radu. Do sada je posjećeno više od 800 preduzeća sjeverne i centralne regije. Najčešća ograničenja koja su njihovi predstavnici istakli odnose se na sivu ekonomiju, likvidnost, nelojalnu konkurenciju, visoke poreze i doprinose, nedostatak stručnog kadra i finansijskih sredstava. Prikupljeni podaci biće dio godišnje analize koja će u decembru biti prezentirana najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore na sastanku u Komori.

Rezultate kampanje u okviru programa „Kupujmo domaće“ predstavio je izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru Vladimir Raičević. Program je sredinom 2017. pokrenula Privredna komora, u saradnji sa resornim ministarstvima i trgovinskim lancima, kao najširi okvir za uključivanje svih potencijala domaće privrede, čija će prepoznatljivost doprinijeti rastu privredne aktivnosti, intenzivnijem zapošljavanju, novim investicijama. Sve realizovane aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda, a najveci u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća. Sedamnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, pokazuje istraživanje IPSOS-a.

- Kod domaćih proizvođača koji ulažu u svoje pozicioniranje na tržištu i promociju veći je i rezultat u smislu prometa – kazao je Raičević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se želi ojačati ekonomija, mora da se radi na većoj prisutnosti domaćih proizvođača na tržištu.

- Proizvođači moraju ulagati u prisutnost i promociju svojih proizvoda – rekao je on.

Milovan Bulatović, Neregelia, smatra da država treba da pruži podršku proizvođačima stimulisanjem marketing aktivnosti kojima treba da se ističu benefiti kupovine domaćih proizvoda. Sekretarka Milica Tomašević je na to odgovorila da „Kupujmo domaće“ jeste državni projekat pošto ga uz Komoru realizuju ministarstva ekonomije i poljoprivrede.

Miloš Golubović, Veletex, takođe smatra da domaći proizvođači treba više da rade na pozicioniranju svojih proizvoda. On je ukazao na značajnu podršku domaćim proizvođačima kroz IPARD programe, navodeći da će to doprinijeti da domaći proizvodi u određenoj mjeri vrlo brzo supstituišu uvozne.

Stevan Karadaglić ocjenjuje da zahvaljujući programu „Kupujmo domaće“ jača ekonomski patriotizam jer se sve više potrošača opredijeljuje za domaće proizvode zbog njihovog kvaliteta. On je pozvao na još bolju saradnju proizvođača i trgovaca. Izrazio je zadovoljstvo što se program „Kupujmo domaće“ naslanja na projekat „Dobro iz Crne Gore“ koji Komora realizuje već 10 godina.

Potpredsjednica Filipović je kazala da je „Kupujmo domaće“ kvalitet više i nova dimenzija Komorinog zalaganja za jačanje konkurentnosti domaće privrede. Ona je kazala da je najviše sredstava iz ovog programa opredijeljeno za promociju u medijima.U ovoj godini, navodi ona, ostalo je nekoliko aktivnosti da se realizuju kroz institucionalnu podršku za unapređenje poslovanja, programe podrške Ministarstva ekonomije i edukaciju proizvođača.

- Ključ uspjeha je u pozicioniranju u svijesti potrošača. Zato proizvođači moraju uložiti mnogo u marketing – rekla je Filipović.

Pod tekućim pitanjima bilo je riječi o aktivnostima Komore koje se odnose na zakone o turističkim organizacijama, fiskalizaciji i javnim nabavkama. O ovome su govorile potpredsjednica Filipović i direktorica Sektora za analize i istraživanja dr Nina Drakić.

Jovan Lekić je istakao potrebu liberalizacije radnih dozvola za strance i smanjenja troškova doprinosa na zarade, odnosno uvođenje neoporezivog dijela dohotka.


Broj pregleda članka: 288


komentari:

  • Prikazuju se Facebook komentari


  • Prikazuju se PV Informer komentari

    Nema komentara za ovaj sadržaj! Budite prvi koji će postaviti komentar.


    Komentari na portalu PV Informer se objavljuju u realnom vremenu i portal se ne snosi nikakvu odgovornost za napisani sadržaj. Sve ne primjerene komentare možete prijaviti administratoru sajta i takvi komentari će biti uklonjeni.
    da bi ste pisali komentare potrebno je da se ulogujete




sadržaji iz kategorije:

Pretraga sajta



Sanovnik


"EMPORION"

Trgovina metalne robe, boja, elemenata za kupatilo, rucnog i elektro alata

CAROLIJA UKUSA - BIJELO POLJE




Cijenovnik usluga pvinformer.me


Mali oglasi

infinity pljevlja

Pregleda Članaka za:

Mjesec dana: 516408